Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću: razlika između inačica

Od samog dolaska [[Hrvati|Hrvata]] na obalu istočnog Jadrana trajala je i borba za prevlast na tom području sa tadašnjom pomorskom velesilom [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]]. Knez [[Branimir]] je na moru vodio [[Hrvatsko-mletački ratovi|ratove s Mlečanima]]. Nakon što su bili poraženi [[887.]] godine, Mlečani su sklopili mir i bili primorani plaćati godišnji danak za slobodnu plovidbu uz hrvatsku obalu. Taj su danak plaćali preko 100 godina.<ref>[[s:Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Branimir|Rudolf Horvat, Povijest Hrvatske, Zagreb, 1924.]]</ref> Nakon smrti kralja [[Stjepan Držislav|Stjepana]], iskoristivši unutarnje sukobe nastale borbom za vlast između Stjepanovih sinova Svetoslava, Krešimira i Gojslava, ojačana Venecija uskraćuje plaćanje danka hrvatskom kralju i neretljanskom knezu za plovidbu i počinje ponovni sukob s hrvatskim kraljem [[Svetoslav Suronja|Svetoslavom Suronjom]] ([[997]]. – [[1000]].) na moru. Mletački [[dužd]] [[Petar II. Orseolo]] [[1000.]] godine preotima od Hrvata Dalmaciju od [[Krk]]a do [[Dubrovnik]]a. Prvo su mu se predali sjeverni dalmatinski otoci i Zadar, a pošto je ojačao svoje snage i romanskim postrojbama iz dalmatinskih gradova, predaju se i [[Trogir]] i [[Split]], dok silom zauzima neretljansku [[Korčula|Korčulu]], te [[Lastovo]] i [[Biograd]]. Najveći otpor pružali su Lastovčani, čije je [[Utvrdno graditeljstvo|utvrđeno]] naselje nakon [[Lastovska bitka|bitke]] uništeno. Na taj su način MleciMlečani uspostavili vlast nad primorskim gradovima na istočnoj obali Jadranskog mora, a Petar Orseolo se prozvao ''dux Dalmatiae''.<ref>[http://crohis.com/knjige/Sisic%20-%20pregled/16.%20Prvi%20Kresimirovici.PDF F. Šišić, ''Pregled povijesti hrvatskoga naroda, od najstarijih dana do 1. decembra 1918., prva knjiga, do 20. februara 1790.'', Zagreb, 1920.]</ref>