Jagoda Truhelka: razlika između inačica

Truhelka je najviše priznanja stekla pripovjestimapripovijestima za djecu "Zlatni danci" po kojoj je i ušla u povijest [[hrvatska književnost|hrvatske književnosti]]. Riječ je o trilogiji sastavljenoj iz: (1) Naslovne priče (1918.), (2) "Gospine trešnje" (1943.) i (3) "Crni i bijeli dani" (1944.).

Dobrim dijelom priča se naslanja na elemente [[autobiografija|autobiografskog]] karaktera. Fabula obrađuje jednostavnu obiteljsku atmosferu građanskog društva. Radnja je smještena u Osijek. Odiše realizmom, smirenom naracijom kojom dočarava dječju svakodnevicu, ali i upoznavanje svijeta uz duhovno odrastanje. Sukladno vremenu u kojem je nastala (osobito prva priča), djelo odiše umjerenom dozom domoljubnostdomoljublja uz vjersku i čudorednu pouku. Truhelkina nesposobnost da napravi ekvidistancu između životnog poziva i bajkovitosti posebno je vidljivovidljiva u djelovima priče koji prerastaju dječji uzrast i priklanjaju se odraslijem čitatelju. Na pojedinim mjestima granica između priče za djecu i štiva za odrasle, potpuno je izbrisana. Kao i u ostalim književnim vrstama i u ovoj trilogiji Truhelka je najviše zaokupljena ženskim likovima oslikavajući ih detaljizirano ali i psihološki vrlo uspješno.

Često se u istraživanju Truhelkina rada više pozornosti poklanja onom dijelu koji se odnosi na književnost, stavljajući u drugi plan njen [[pedagogija|pedagoški]] rad. Ulozi učitelja Jagoda Truhelka poklanjala je znatnu pozornost u svojim didaktičko-metodičkim radovima. Ona uz stručnost i pedagošku odmjerenost zahtjeva i poštivanje visokih etičkih kodeksa od strane učitelja i njihovo stalno propitivanje.

Ljubav prema [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] usađenu u ranoj mladosti, zadržala je cijelog svog života i njemu pridaje središnje mjesto u nastavi. Zahtjev je mlade učiteljice da se govoru treba posvećivati pozornost i u roditeljskom domu. Učiteljev govor mora biti razumljiv djetetu, stoga on mora poznavati i njegov [[psihologija|psihološki]] stupanj razvoja. Iznad svega Truhelka postavlja zahtjev da učitelj razvija kod učenika ljubav za hrvatski jezik. Treba spomenuti njezino razmišljanje da bi u početnoj fazi trebalo isključiti gramatiku, istodobno posvetiti veću pozornost govoru, književnom štivu i stalnoj kontroli usmenih i pismenih vježbi, a slovnici treba posvetiti pozornost samo onoliko koliko je nužno i to više vježbanjem nego učenjem pravila. Prednost daje slušanju, a u čitanju traži logičko čitanje, i to već nakon prve godine. Dužu pozornost posvećuje odabiru štiva. Drži da čitanka mora biti osnovno sredstvo pomoću kojega će se duh materinskog jezika shvatiti i usvojiti.

Naglašava važnost samoodgoja i samostege. Samoodgoj i samostega uzgajateljeva važnija je još i s drugog razloga : ″..Ne uvjeravaju ni rijeciriječi, ni glas, ni kazne, koliko uvjerava snaga volje, kojom smo sami ukrotili svoje živce i obuzdali svoje strasti...″.

Naglašavanje važnosti samoodgoja, skrivenih programa nastave (indirektne metode), individualnog pristupa djeci, uzajamne [[komunikacija|komunikacije]] su odrednice Truhelkina didaktičkog pristupa. U bilo kojoj suvremenoj didaktici i pedagogiji naći ćemo upravo to temeljnim. Jagoda Truhelka je stalno težila novim spoznajama, osuvremenjivanju pedagoške prakse stječući nova iskustva u radu sa starijim kolegicama, kao i osluškujući promjene u inozemnom školstvu. Kontinuirano je unosila inovacije u svoj rad, stalno ga je prožimala stvaralaštvom pa je njezin rad predstavljao značajan uzor. Držala je dajeda je uloga učitelja toliko značajna i da bi ju se u cijelosti moglo ostvariti, valja joj se u potpunosti posvetiti pa se odlučila na samački život.

Odgoj k samoodgoju, obrazovanje k samoobrazovanju, disciplina k samodisciplini su osnovne pedagoške vrijednosti koje ugrađuje u svoj rad, a njima u pedagoškim člancima poklanja posebnu pozornost. Aktualizirajući objektivne vrijednosti Truhelka zahtijeva njihovu ugradnju i u svrhu nastave nikada ne razdvajajući [[obrazovanje]] od odgoja[[odgoj]]a. Njezin pristup djelomično je sličan njenoj suvremenici, liječnici po profesiji, ali i poznatoj odgajateljici M. Montessori.

*Zbornik radova znanstvenog skupa Zlatni danci – život i dijelo Jagode Truhelke, Pedagoški fakultet, Osijek, 6. i 7. 11. 1997.