Willard Boyle: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Otvorio Willard Boyle
 
Redak 30:
{{Glavni|Digitalni fotoaparat}}
[[datoteka:Digital_Camera.jpg|allign="right"|mini|250 px|lijevo|Digitalna kompaktna napredna amaterska kamera.]]
Uz klasični postupak snimanja i pohrane [[fotografija]] i pokretne slike na f[[ilmfilm]]sku traku, krajem [[20. stoljeće|20. stoljeća]] javljaju se uređaji za snimanje pokretnih slika na magnetski medij video-snimači ([[video|video]] recorder) i reproduciranje takvih snimaka - video reproduktor ([[video|video]]-player). Usavršeni su i [[objektiv|objektivi]] i brojni uređajii koji djelomično ili potpuno automatiziraju rutinske radnje pri snimanju u području: mjerenja osvijetljenosti, izračunavanja i automatske postave parametara za snimanje (otvora, vremena [[ekspozicija|eksponiranja]] filma, automatskog uoštravanja), umjetnog rasvjetljavanja objekta - bljeskalice, nasnimavanja zvučnog zapisa i drugo, što je sve bio preduvjet za razvoj današnjih digitalnih kamera.
 
21. stoljeće unosi digitalnu tehnologiju i u svijet foto i kino-snimanja. Umjesto na fotoosjetljivi film, digitalna kamera sliku projicira na osjetilo slike, sastavljen od velikog broja fotoosjetljivih ćelija, koje digitaliziraju elemente slike, to jest svjetlosne veličine pretvaraju u skup podataka o položaju, nijansi boje i stupnju osvijetljenosti pojedinih mikroskopskih površinica koje čine sliku (takozvani [[Pixel|pixel]] od [[Engleski jezik|engl]]. ''picture element''), a tako dobivene digitalne podatke upisuju u odgovarajućem obliku na svoju memoriju. Postoji mnoštvo različitih slikovnih ili filmskih formata (vrsta datoteka). Kao memoriju, dakle sredstvo za pohranu podataka, fotoaparati koriste [[Memorijska kartica|memorijske kartice]], a filmske kamere magnetsku traku, [[DVD|DVD]] disk (obično smaljenog promjera od 80 mm), a u novije vrijeme [[tvrdi disk]] (HDD) i također memorijske kartice većeg kapaciteta.