Ečmijadzin: razlika između inačica

 

Prvom polovicom 1. stoljeća, tijekom vladavine Armenskog kralja iz dinastije [[Arsakidi (Armenija)|Arsakida]], [[Vagarš I.|Vagarša I.]] ([[117.]]-[[144.]]) grad je obnovljen i preimenovan u '''Noarakaghak''' („Novi grad”) ili '''Vagaršapat''', koji je i danas jedan od službenih naziva grada. [[Bizant]]ski [[povjesničar]] [[Prokopije Cezarejski]] ga u svom djelu „Perzijski ratovi” ([[545.]]) naziva '''Valašabad''', po [[Partsko Carstvo|partskom]] kralju [[Vologaš]]u, ili armenskom kralju Vagaršu koji je znan i kao Valaš (Balaš).

Od [[120.]] do [[330.]] godine, Vagaršapat je bio prijestolnicom [[Armensko Kraljevstvo|Armenskog Kraljevstva]] koje se prostiralo od Sredozemlja do Kaspijskog jezera; i tijekom [[4. stoljeće|4. stoljeća]] ostao je najvažnijim gradom. Usvajanjem kršćanstva [[301.]] i izgradnjom tzv. „Majčinske katedrale” [[303.]] godine, grad je po njoj nazvan '''Ečmijadzin''', i postao je duhovno središte Armenskog naroda i jedno od najstarijih vjerskih državnih organizacija na svijetu. U gradu je osnovana jedna od najstarijih škola na svijetu s knjižnicom, koju je osnovao Sveti [[Mesrop Maštoc]] [[480.]] godine, tvorac armenijskog alfabeta.