Razlika između inačica stranice »Grmljavina«

Obrisana 4.543 bajta ,  prije 4 godine
bez sažetka
m (uklonjena promjena suradnika 89.172.238.142 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mmarre)
 
'''Grmljavina''' ili '''grom''' je [[atmosfera|atmosferska]] [[zvuk|zvučna]] pojava, oštar tresak koji prati bljesak [[munja|munje]] ([[električni luk|električnoga luka]] koji se oblikuje pri naglom [[Električni naboj|električnom pražnjenju]] između [[oblak]]a i [[tlo|tla]] ili između pojedinih oblaka). Nastaje zbog [[eksplozija|eksplozivnoga]] širenja [[zrak]]a zagrijanoga munjom na visoku [[temperatura|temperaturu]] (do 30 000 [[kelvin|K]]). Grmljavina je mukla tutnjava nastala učestalim električnim pražnjenjima pri nevremenu. Gromom se katkad, u svakodnevnom govoru, naziva i sam udar munje, a mogu se naći i tumačenja da je grom električno pražnjenje između oblaka i tla, a munja između dvaju oblaka ili dijelova istog oblaka. <ref> '''grom''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23478] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> Širi se [[brzina zvuka|brzinom zvuka]], to jest oko 343 [[Metar u sekundi|metara u sekundi]] (na 20°C). S dovoljno velike udaljenosti, bljesak munje vidi se prije nego li se čuju grom ili grmljavina, jer je [[brzina svjetlosti]] puno veća od brzine zvuka. [[Jakost]] zvuka groma mjeren u okolini jake munje je oko 120 [[decibel|decibela]].
 
== Munja ==
{{glavni|Munja}}
 
'''Munja''' je naglo pražnjenje [[atmosfera|atmosferskog]] [[Električni naboj|električnoga naboja]] koncentriranog u [[Oluja|olujnim]], [[Grmljavinska oluja|grmljavinskim oblacima]] ([[kumulonimbus]]ima), povezano s pojavom snažnog bljeska i snažnoga zvučnog udara ([[grom]]). Unutar grmljavinskih oblaka [[električni potencijal]] naraste i do 3 milijuna [[volt]]i, pa [[zrak]] više nije dostatan [[izolator]] i nastaje izbijanje električnoga naboja unutar [[oblak]]a, prema drugom oblaku, prema okolnomu zraku ili prema tlu (jedno takvo izbijanje na svakih deset). Munja se može vidjeti i na udaljenostima do 150 [[kilometar]]a.
 
Najčešća je izlomljena linearna munja. Od njezina glavnog puta često se odvaja više grana. Istraživanja linearne munje ultrabrzim [[kamera]]ma pokazala su da munja između oblaka i tla nastaje u nekoliko koraka: svakoj munji prethodi početno, slabije pretpražnjenje, koje napreduje brzinom od približno 50 [[Metar u sekundi|m/s]] i postupnom [[ionizacija|ionizacijom]] zraka stvara takozvani kanal munje, svjetlosni, intenzivno ugrijan (do 30 000 [[kelvin|K]]) koridor promjera nekoliko [[centimetar]]a. Kada kanal poveže oblak i tlo (ili dva suprotno nabijena oblaka), nastupi kroza nj u suprotnom smjeru obilno električno pražnjenje, glavni udar munje, koji češće putuje od tla (ili morske površine) prema oblaku nego obratno. Takvih je povratnih udara u jednoj munji više, prosječno dva, ali ih može biti i do 40, s vremenskim razmakom od prosječno 0,03 sekundi.
 
Električni naponi između krajnjih točka munje iznose i do 100 milijuna [[volt]]a (V); maksimalne su struje nekih munja 100 000 [[amper]]a (A), a traju od 0,1 do 0,6 [[sekunda|sekundi]] uz temperaturu u kanalu munje višu od 20 000 kelvina (K). Zbog zagrijavanja, ionizacije i [[disocijacija|disocijacije]] uzduž puta munje naglo se i drastično mijenja [[tlak zraka]], što je uzrok nastanka groma. Opažene su i ''tihe'' munje. Munje pokazuju dvostruk razorni učinak: kod vrlo jakih struja nastaje kratkotrajno, ali vrlo jako [[magnetsko polje]], koje daje eksplozivni učinak; struje do 500 A teku dosta dugo (s obzirom na trajanje samoga svjetlosnog učinka munje), pa uzrokuju jak [[toplina|toplinski]] učinak, koji djeluje razorno, osobito na [[vodič]]e.
 
Uz često zapažene oblike razgranate munje, koja udara prema tlu, pojavljuje se gdjekad i takozvana '''biserna munja''' u obliku niza od 20 do 30 svjetlosnih zrna, promjera približno 10 centimetara i odvojenih tamnim prostorima. '''Plošna munja''' električno je izbijanje unutar oblaka, kod kojega su osvijetljene velike površine oblaka, no sam kanal munje nije zamjetljiv. '''Toplinska munja''' pojava je munje na velikoj udaljenosti od promatrača, prevelikoj da bi se čula grmljavina; ona može biti crvene boje zbog raspršenja i [[Apsorpcija (razdvojba)|apsorpcije]] [[svjetlost]]i u zraku. [[Kugličasta munja|Kuglasta munja]] vrlo je rijetka i do danas još nerazjašnjena pojava električnoga izbijanja; pojavljuje se u obliku žute do crvene svjetleće kugle promjera 10 do 20 centimetara, rijetko i do 1 metar, u kojoj je temperatura od 4 000 do 5 000 [[celzij|°C]]. Kratko se vrijeme lagano kreće i nestaje tiho ili uz prasak, ostavljajući za sobom jak miris po [[sumpor]]u i nitritu. Kada se zbog povišene [[vlaga|vlage]] poveća [[Električna vodljivost|električna provodnost]] zraka, kao za grmljavinskih procesa, može se na istaknutim vrhovima planina, šiljcima visokih zgrada, jarbolima i stupovima pojaviti takozvana [[vatra svetog Ilije]] ili vatra svetog Elma, električno izbijanje u obliku svjetleće zelenkaste ili plavičaste [[korona (razdvojba)|korone]]. Poznat je i takozvani [[plavi mlaz]], slabi mlaz plave svjetlosti koja izbija iz vrha kumulonimbusa i diže se nepoznatim mehanizmom do visine od 40 do 50 kilometara brzinom većom od 90 km/s, te takozvani sprajt ili [[crveni vilenjak]] ([[Engleski jezik|engl]]. ''sprite''), svjetlosna pojava u [[mezosfera|mezosferi]], crvenkaste do plave boje i najraznovrsnijih oblika, od velikih mjehura do oblika nalik na veliku hobotnicu, povezana sa snažnim električnim izbijanjem iz kumulonimbusa u tlo. <ref> '''munja''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42456] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Poveznice ==
* [[munja]]
* [[grmljavinska oluja]]
 
 
[[Kategorija:Meteorologija]]
 
[[ja:雷#雷鳴]]
Anonimni suradnik