Grb Republike Hrvatske: razlika između inačica

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u vrijeme [[Federalna Država Hrvatska|Federalne Države Hrvatske]] rabljen je znak (heraldički nije grb jer se svi dijelovi ne nalaze unutar štita) s crvenom petokrakom zvijezdom u središtu obrubljenom vijencem koji je zdesna imao granu masline, a slijeva klas žita. Ovakav je znak bio u uporabi do [[18. siječnja]] [[1947]].<ref>Državni grb Narodne Republike Hrvatske objavljen je u Narodnim novinama po prvi puta u četvrtak, 17. travnja 1947., u broju 35. od godišta III. (CIX.)</ref> Od tada, u [[NR Hrvatska|NR Hrvatskoj]] (državni grb) i u [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]] (republički grb), sve do [[1990]]., u službenoj je uporabi bio povijesni hrvatski grb s prvim crvenim poljem, uronjen u valovito more (plavo i srebrno), i s izlazećim zlatnim suncem iza štita. Grb je bio okružen vijencem od žitna klasja sa srebrnim nakovnjem u dnu i zlatom obrubljenom crvenom petokrakom zvijezdom na vrhu. Dizajn je načinio [[Vanja Radauš]].<ref>[[Darko Stuparić|Stuparić, Darko]]. ''Diplomati izvan protokola : ambasadori Titove Jugoslavije'', Zagreb : Centar za kulturnu djelatnost Saveza socijalističke omladine Zagreba, 1978., str. 75. {{citat|Dali smo ideju da u grbu, a da pri tom ostanemo pri tradicionalnom hrvatskom grbu, treba da budu i more, industrijalizacija i poljoprivreda. Vanja Radauš je to tada slikarski i kiparski uobličio, prema našim idejama. Današnji hrvatski grb Vanjina je kreacija!}}</ref> U klasičnoj socijalističkoj ikonografiji žito predstavlja plodnost i seljaštvo, nakovanj predstavlja prekaljenost<ref name="dj">Enciklopedijska natuknica ''Grbovi'', dio ''Naši državni grbovi.'' '''u''': Bukša, Juraj (gl. ur.) ''Svijet oko nas : enciklopedija za djecu i omladinu'', 1. svezak, III izdanje (XI), Školska knjiga, Zagreb, 1987., str. 242.</ref> ili radništvo, a izlazeće sunce označava novo jutro koje dolazi s [[komunizam|komunizmom]]. Iz iste je ikonografije i crvena petokraka. Ustav SR Hrvatske od [[22. veljače]] [[1974.]] ovako opisuje taj grb: „Grb Socijalističke Republike Hrvatske je polje okruženo s dva snopa žitnog klasja zlatne boje. U dnu polja je željezni nakovanj nad kojim se blago talasa morska pučina. Iz morske pučine uzdiže se historijski hrvatski grb iznad kojega izlazi sunce. Snopovi žitnog klasja dolje se sastavljaju i isprepliću, a u svom sastavu opleću postolje nakovnja. Između vrhova klasja je zlatom obrubljena crvena petokraka zvijezda kojoj su donji kraci usmjereni u polje grba.“

|-

|

[[25. srpnja]] [[1990]]. [[Hrvatski sabor]] donosi [[Amandman]] LXVI na [[Ustav]] Socijalističke Republike Hrvatske u kojem se kaže: „Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb, osnovica kojeg se sastoji od 25 crvenih i bijelih polja.“ Ovakav osnovni povijesni grb bio je u uporabi do donošenja ''Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske, te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske'', [[21. prosinca]] [[1990]]. (NN 55/90). Nije bilo nikakvih preciznijih odredbi o obliku štita, niti službenog likovno oblikovana predloška, a amandmanom je određeno da se točan izgled grba ima utvrditi zakonom. Zbog toga se kroz sljedećih nekoliko mjeseci i u službenoj uporabi moglo vidjeti više inačica grba, s različitim oblicima štita i različitim početnim poljem.