Augusto Pinochet: razlika između inačica

'''Augusto José Ramón Pinochet Ugarte''' ([[Valparaiso]], [[25. studenog]] [[1915.]] - [[Santiago]], [[10. prosinca]] [[2006.]]), državnik, general i predsjednik [[Čile]]a. Bio je vođa četveročlane [[vojna hunta|vojne hunte]]<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=gHReUalWqDw] video dolaska Pinocheta na aerodrom Santiago, 3 ožujka 2000</ref> koja je s vlasti svrgnula socijalističkoga predsjednika [[Salvador Allende|Allendea]] [[1973.]] godine. Njegova vlast je potrajala sve do [[1990]]. godine. Kasnije je uveo gospodarske reforme koje su pomogle razvoju čileanskog gospodarstva.

 

 

Rodio se [[1915.]] g., u Valparaisu. Sa napunjenih 18 godina ušao je u vojnu školu. [[1972.]] socijalisti [[Salvador Allende|Salvadora Allendea]] imenovali su ga zapovjednikom čileanskih oružanih snaga. Njegov uspon u vojsci bio je brz. Godine [[1939.]] postaje drugi, a [[1941.]] prvi časnik. Službovao je u rodnom [[Valparaíso|Valparaísu]] i [[Iquique]]u Čileu, kao i u Arici i Quitu u [[Ekvador]]u.

 

U ranim godinama Pinochet nije bio zainteresiran za politiku, iako je kao visoki časnik pedesetih godina bio umiješan u radu protiv Socijalističke partije Čilea. Godine [[1973.]], u nadi da će se oduprijeti najvećoj gospodarskoj katastrofi u povijesti Čilea, Allende i njegova vlada pokušali su da se izvuku iz stagnacije, ali je rezultat bila hiperinflacija i potpuna gospodarska paraliza, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo naroda. Ubrzo Allendeovi ljudi proglašavaju Pinocheta zapovjednikom vojske. Međutim, Pinochet je za manje od mjesec dana izveo državni udar, uz vojnu pomoć koja mu je došla iz SAD-a. Bio je oženjen za Lucíu Hiriart s kojom je imao petero djece.

 

Istoga dana Salvador Allende izvršava samoubojstvo<ref>{{cite news| url=http://www.guardian.co.uk/world/2011/jul/20/salvador-allende-committed-suicide-autopsy|location=London|work=The Guardian|title=Chilean president Salvador Allende committed suicide, autopsy confirms|date=20 July 2011}}</ref>, a 72 njegova najbliža suradnika su zarobljeni i strijeljani. Zatim je formirana vlada sastavljena od odabranih ljudi koji su zapovijedali vođenjem državnog udara, s Augustom Pinochetom na čelu. Proglašeno je izvanredno stanje i raspustila parlament do daljnjeg. Pinochet je, da bi uništio marksističku prošlost [[Čile]]a, odmah osnovao novu tajnu policiju pod imenom "Uprava nacionalne obavještajne službe" ili ''DINA''.

 

Godine 1980. Pinochet donosi novi Ustav koji mu je omogućio da ostane predsjednik do [[1990.]] Tijekom 1982. se pogoršala politika gospodarstva, dovodeći na rub bijede mnogo ljudi. Godine 1985. skupine protiv Pinocheta su se ujedinile protiv režima i osnovale su "Nacionalni sporazum" za prijelazak na punu [[demokracija|demokraciju]] i zahtijevale su od Pinocheta da ih sasluša. Njihovi zahtjevi su odmah odbijeni. Dana [[7. rujna]] [[1986.]] "Domoljubna fronta" Manuela Rodrigueza pokušala je izvršiti atentat na Pinocheta koji je on čudom preživio. Neuspjeli pokušaj atentata je doveo do novih uhićenja i još većeg pritiska na oporbene ljevičarske grupe. Godinu dana poslije atentata raspisan je [[plebiscit]] o tome treba li Pinochet ostati na vlasti, koji je održan [[5. listopada]] [[1988.]] Na plebiscitu je 55% glasača<ref name="Elections">[http://www.tribunalcalificador.cl/resultado.php Tribunal Calificador], Chilean governmental website {{es icon}}</ref> izglasalo nepovjerenje Pinocheta, opredijelivši se radije za Patricia Aylwina, koji je pripadao Demokršćanskoj stranci. Već [[6. listopada]] Pinochet je priznao poraz, ali se nije odrekao funkcije zapovjednika vojske. Godine 1990. održani su slobodni izbori na kojima je pobjedu odnio [[Patricio Aylwin]].

 

Po okončanju Pinochetove diktature nova vlada je formirala Nacionalnu komisiju za istinu i pomirenje, čiji je glavni posao bio da utvrđivanje eventualnog kršenja ljudskih prava za vrijeme Pinochetovog režima. Do [[1996.]] Korporacija je utvrdila krivnju Pinochetovog režima za smrt 3,197 osoba i utvrdila imena 600 pripadnika oružanih snaga koji su sudjelovali u kršenju prava. Međutim, Pinochet je proglašen doživotnim [[senator]]om, čime je stekao imunitet unatoč.

 

Putujući s diplomatskom putovnicom, Pinochet je u rujnu 1998. stigao u Ujedinjeno Kraljevstvo na operaciju leđa. Tu je na zahtjev Španjolske uhićen i zadržan, ali je uslijed diplomatskog nereda pušten nakon 16 mjeseci. Dana [[2. ožujka]] [[2000.]] General Pinochet je stigao u [[Santiago]], gdje mu je nakon četiri mjeseca ukinut diplomatski imunitet. Pinochet je optužen za brojne [[Zločin protiv čovječnosti|zločin]]e. Vrhovni sud Čilea je u srpnju [[2002.]] potvrdio da bivši diktator neće izaći pred sud zbog lošeg zdravlja, a tri dana kasnije Pinochet se odrekao titule doživotnog senatora. Dana [[3. prosinca]] [[2006.]], osam dana poslije devedeset prvog rođendana, Pinochet je doživio srčani udar<ref>[http://www.emol.com/noticias/nacional/detalle/detallenoticias.asp?idnoticia=238569 Augusto Pinochet falleció en el Hospital Militar tras sufrir recaída] "; [[El Mercurio]]"</ref> od čijih posljedica je preminuo 10. prosinca u vojnoj bolnici u Santiagu.

 

{{citat|Rim odsiječe glavu kršćana, a oni se nastaviše se pojavljivati na jedan ili drugi način. Nešto slično se događa s marksistima.|10. studenog 1995.}}

{{citat|Ne zaboravite da je u povijesti svijeta bilo plebiscita, u kojem se sudilo Kristu i Barabi, a narod je izabrao Barabu.|25. listopada 1988.}}

{{citat|Ja se borim za pravednu stvar, borbu za kršćanstvo i duhovnost te protiv marksizma i materijalizma.}}

 

{{izvori}}

 

* [[Salvador Allende]]

* [[Operacija Kondor]]

* [[DINA]]

 

{{Commonscat|Augusto Pinochet}}

* [http://www.bbc.co.uk/spanish/seriemilenio07.htm BBC World (na španj. jeziku)]