Aleksandra Danska: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Slovo viska |
nekoliko sitnica |
||
Redak 4:
| opis = Fotoportret Aleksandre Danske iz 1881.
| titula = Britanska kraljevna i indijska carica
| vladavina = [[22. siječnja]] [[1901.]]
| krunidba = [[9. kolovoza]] [[1902.]]
| prethodnik =
Redak 10:
| regent =
| titula1 = Velška kraljevna
| vladavina1 = [[1863.]]
| krunidba1 =
| prethodnik1 =
Redak 16:
| regent1 =
| titula2 = Danska kraljevna
| vladavina2 = [[31. srpnja]] [[1853.]]
| krunidba2 =
| prethodnik2 =
Redak 53:
| vjera = [[anglikanizam]], [[luteranizam]]
}}
'''Aleksandra Danska''', punim imenom ''' Alexandra Caroline Marie Charlotte Louise Julia''' ([[Kopenhagen]], [[1. prosinca]] [[1884.]]
Dolazi iz vladarske dinastije [[Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg]], koja nije bila poznata sve dok njezin otac, [[Kristijan IX.]], nije na danskom prijestolju naslijedio strica Frederika VII. Sa šesnaest godina bila je predodređena za udaju za [[Edvard VII.|Edvarda VII.]], [[prijestolonasljednik]]a kraljice [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Viktorije]]. Vjenčali su se 18 mjeseci kasnije, [[1863.]] godine, iste godine kada je i njezin otac postao danski kralj, a njezin brat, [[Đuro I., kralj Grčke|Đuro I.]], zasjeo na grčko prijestolje. Naslov Velške kraljevne nosila je od svoje udaje 1863. do [[siječanj|siječnja]] [[1901.]], duže od svih drugih kraljevni u engleskoj povijesti.
Bila je vrlo poznata i cijenjena zbog modne osviještenosti i načina odijevanja. Nikad nije imala značajnu političku moć, zbog čega je nekoliko puta neuspješno lobirala kod britanskih ministara za razvitak boljih međudržavnih odnosa
Nakon smrti kraljice Viktorije, [[9. kolovoza]] [[1902.]] okrunjena je za kraljevnu Ujedninjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske. Samim time postala je kraljevna svih britanskih dominiona i kolonijalni posjeda, a nosila je i naslov indijske carice. Nije vjerovala svome nećaku [[Vilim II., njemački car|Vilima II.]], kasnije njemačkom caru, te je za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskoga rata]] stala na stranu svoga sina [[Đuro V.|Đure V.]], koji je od 1910. obnašao dužnost britanskoga kralja. Većina povjesničara smatra kako je to učinila zbog sumnje u njemačke pretenzije za teritorijalnim širenjem u Danskoj, koje su se kasnije obistinile i u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].
| |||