Računarska lingvistika: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
YiFeiBot (razgovor | doprinosi)
m Bot: migracija 4 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q182557 na Wikidati
uskl.
Redak 1:
{{Jezikoslovlje}}
'''RačunalnaRačunarska lingvistika'''<ref>Božidar Tepeš, ''Računarska lingvistika'', Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2001., ISBN 953-175-136-6, str. 15. {{Citat|Računarska lingvistika obuhvaća široko područje primjene kvantitativnih metoda u području jezikoznanosti.|Tepeš, 2001., 15.}}</ref> (još i '''računsko jezikoslovlje''', '''računska lingvistika''', '''strojno jezikoslovlje''', '''strojna lingvistika''', '''računalno jezikoslovlje''', '''računalna lingvistika'''<ref name="InfoRjecnik">Kiš Miroslav Kiš, ''Englesko-hrvatski [i] hrvatsko-engleski informatički rječnik'', Zagrebs predgovorom Verice Zorić, 1. izd., Naklada Ljevak, Zagreb, 2000., ISBN 953-178-148-6, {{NSK-zapis|id=000257879}}, str. 215.</ref>), znanstvena je disciplina koja se bavi razvojem [[Računalniprogramska programpodrška|kompjuterskihkompjutorskih programa]] koji omogućavaju računskuračunarsku obraduobradbu [[prirodni jezik|prirodnogprirodnoga jezika]]. Predstavlja interdisciplinarno polje istraživanja, objedinjujući rezultate iz teoretskog [[računarstvo|računarstva]], [[jezikoslovlje|jezikoslovlja]], [[kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]], [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] i [[logika|logike]].
 
Pod obradomobradbom prirodnogprirodnoga jezika se podrazumijeva ispravljanje tekstova, ekstrakcija informacija, prijevod, interakcija između čovjeka i računala itd.
 
== Poddiscipline ==
 
RačunalnoRačunarska se jezikoslovljelingvistika može podijeliti na više područja s obzirom na to obrađuje li se govorni ili pisani jezik, te pokušava li se jezik sintaksno analizirati (parsirati) ili pak generirati.
 
* [[Prepoznavanjeprepoznavanje govora]] i [[sinteza govora]] proučavaju načine na koje računalo može prepoznati i razumijeti te generirati (stvoriti) prirodni jezik.
* [[parsiranje|Parsiranje]] i [[generiranje jezika]] poddiscipline su računalnogračunarskoga jezikoslovlja koje proučavaju na koji je način sastavljen prirodni jezik.
* [[Strojnostrojno prevođenje]] je dio računalnogračunarskoga jezikoslovlja koji se bavi razvojem programa za prevođenje jezika.
 
== Uporaba u praksi ==
 
Glavni je zadatak računalnogračunarske jezikoslovlja stikelingvistike razvoj [[računalniprogramska programoprema|računalnihprogramske programaopreme]] koji obavljaju različite zadatke povezane s ljudskimprirodnim jezikom.
 
U to spada npr:
 
* Potporapotpora korisnika računala pri obradiobradbi tekstova kao npr. ispravak pravopisnih grešaka, provjera gramatičke ispravnosti i sl.
* Automatskoautomatsko traženje određenih mjesta u tekstovima i to ne samo prema njihovom obliku nego i značenju (''Information-Retrieval'' i tražilice)
* Potporapotpora pri (potpunom) prevođenju tekstova iz jednog jezika u drugi
* Obradaobradba govora kod npr. telefonskih informacijskih službi ili uređaja za čitanje za slijepe
* Pronalaženjepronalaženje informacija poput navoda literarnih djela te odgovaranje na pitanja korištenjem masivnihgolemih [[baza podataka]] (''Information Extraction'')
* Potporapotpora autoru pri pisanju tekstova kao npr. traženje odgovarajućeg izraza i terminologije
* Interakcijainterakcija između čovjeka i računala u prirodnom jeziku tako da se računalima mogu služiti i one osobe koje ne poznaju posebne [[naredba (programiranje)|naredbe]]
* [[Računskaračunska složenost]] prirodnogprirodnoga jezika, koja je uvelike modelirana [[teorija automata|teorijom automata]], posebice primjenom [[kontekstno ovisna gramatika|kontekstno ovisnih gramatika]] i [[linearno ograničen automat|linearno ograničenih]] [[Turingov stroj|Turingovih strojeva]].
 
== Problemi u računalnomračunarskoj jezikoslovljulingvistici ==
 
Neki od problema kojekoji računalnose jezikoslovljeproučavaju morau riješitiračunarskoj sulingvistici:
 
* određivanje značenja [[riječ]]i: neke riječi imaju ovisno o kontekstu različita značenja ([[homonim]]i - riječi istog oblika, ali različitog značenja). U tom se slučaju mora odabrati značenje koje odgovara odgovarajućem kontekstu. S druge su strane potrebni formalizmi za predstavljanje značenja riječi.
Redak 35:
* neke rečenice izražavaju preneseno značenje ([[pragmatika]])
 
Kako i daju li se ovi problemi riješiti ovisi uvelike o posebnostima jezika. Štoviše, nastoje se razviti postupci primjenjivi na sve jezike, ali detalji se moraju za svaki jezik posebno obraditi. Jedan program za npr. rastavljanje riječi za [[Engleski jezik|engleski]] ne može se primjeniti za [[hrvatski jezik]].
 
RačunalnoRačunarsko jezikoslovlje radi i na razvitku programa koji omogućuju provjeru različitih jezikoslovnih hipoteza. Uvjet koji treba biti ispunjen da bi takvo provjeravanje bilo moguće jest mogućnost [[računalo|računala]] da simulira radnje koje čovjek riječima jednog jezika vrši.
 
== Izvori ==
Redak 47:
* [http://www.ffzg.unizg.hr/oling/index.php/diplomski/racunalna Diplomski studij jezikoslovlja] — Smjer računalna lingvistika
* [http://www.hnk.ffzg.hr/ Hrvatski nacionalni korpus]
* [http://nlp.ffzg.hr/ Strojna obradaobradba jezika]
* [http://takelab.fer.hr/ Laboratorij za analizu teksta i inženjerstvo znanja]
* [http://www.aclweb.org/ The Association for Computational Linguistics]