Žarko Dolinar: razlika između inačica

Žarko Dolinar rodio se u Koprivnici [[1920.]] godine u obitelji sudca dr. Jakoba i majke Franjice rođ. Fridrih.<ref name="slobodna">[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20021125/pressing03.asp Slobodna Dalmacija: Žarko Dolinar legenda hrvatskoga i svjetskoga športa, ali i ugledni znanstvenik sa tri doktorata] Preuzeto 5. siječnja 2012.</ref> U mladostiRodio se seliisti izdan rodneiste Koprivnicegodine u istoj ulici kada i [[NoviMarijan SadBadel]]. gdjeOtac semu je bio visoki [[1934sudac i vijećnik Banskog stola.]] počinjeRođaci bavitis športommajčine astrane Fridrih (Friedrich) osnovali su [[193520. kolovoza]]- [[1936.1912]]. nastavljagodine uHrvatski [[Ljubljana|Ljubljani]]športski teklub potom"Slaven" od kraja(danas [[1936.]]NK uSlaven [[ZagrebBelupo Koprivnica]]u).<ref name>http://www.koprivnicatourism.com/content.php?gs="tko76 jePreuzeto tko"7. siječnja 2017.</ref> DiplomiraoUjak Krešimir Fridrih bio je na[[tenis]]ki Veterinarskomprvak fakultetui reprezentativac u Zagrebu [[1948.Davis Cup]]u, godine.<refzatim name="tkodoktor jeprava tko">''[[Tkoi jegeneralni tkodirektor uPošte NDH]]:[[Banovina Hrvatska|Banovine 1941Hrvatske]].–1945.'', Minerva,Također Zagreb,ujak 1997.,Dragutin ISBNKarlek 953-6377-03-9,bio str.je 94.</ref>reprezentativac U Zagrebu jeu [[1959.nogomet]]u godine,(vratar na[[HAŠK VeterinarskomMladost fakultetu,Sveučilišta stekaou doktoratZagrebuHAŠK-a]]) znanostii iz[[hokej anatomije,na histologijeledu|hokeju ina embriologijeledu]].<ref>Grlić, name="amac-dG.de">[http://www.amac-d.de/prilozi02/dolinar.htm Prof. dr. Žarko Dolinar hrvatski znanstvenikZnanstvenik i sportašambasador svjetskogsporta glasa]Žarko PreuzetoDolinar, 5.Prosvjeta siječnjaBjelovar 20121980.</ref>

Godine [[1962.]]<ref name="amac-d.de" /> Žarko Dolinar izbačen je sa zagrebačkog Veterinarskog fakulteta, nakon 14 godina rada<ref name="slobodna" /> te je od [[1963.]] živio i radio u [[Basel]]u u [[Švicarska|Švicarskoj]] gdje je na Medicinskom fakultetu habilitirao te više od 25 godina bio nastavnik, a također bio je i vicedirektor Anatomskog instituta te ekskatedralni nastavnik.<ref name="amac-d.de" /> Uz anatomiju, bavio se [[genetika|genetikom]], [[citologija|citologijom]], [[histologija|histologijom]], [[embriologija|embriologijom]] i [[patologija|patologijom]].<ref name="amac-d.de" /> Bio je izvanredni profesor Medicinskog fakulteta (od [[1969.]] do [[1985.]]), te predavač na Stomatološkom fakultetu (od [[1978.]] do [[1983.]]) u Baselu. Od [[1976]]. do [[1982]]. godine držao je švicarski rekord u broju održanih predavanja u jednom semestru, umjesto uobičajenih 25-45, imao je 150 sati. Bio je vrlo omiljen među [[student]]ima.