Inačica od 24. ožujka 2014. u 16:00 uredi MaGaBot (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Botovi 57.780 edits m lektura ← Starija izmjena		Inačica od 11. siječnja 2017. u 01:54 uredi ukloni ovu izmjenu 178.222.89.18 (razgovor) ne postoji nikakav "Epilog" u filmu, obrisano što je netočno Novija izmjena →
Redak 54: * '''DRUGI DIO''' prikazuje [[austro-ugarska\|austro-ugarsku]] okupaciju. Jedan je od okupacijskih časnika i ''Pavle Simović'' koji ne zna svoj pravi identitet, jer je odrastao i školovan u [[Beč\|Beču]], te misli da je [[Austrija\|Austrijanac]]. [[Crnogorci]] pripremaju ustanak, ali zbog izdaje ''Austrijanci'' hapse ''Jakšu Simovića'', dok se general [[Radomir Vešović]] ([[crnogorska povijest\|povijesna ličnost]]) odmetnuo u planine radi nastavka oružane borbe. * '''TREĆI DIO''' prikazuje kako zaručnica ''Milena'' pokušava spasiti svog ''Jakšu Simovića'' iz zatvora, no ne uspijeva, jer ga ''Austrijanci'' osuđuju na smrt i strijeljaju. U međuvremenu, ''Pavle Simović'' saznaje za svoje crnogorsko podrijetlo i pridružuje se crnogorskim [[komiti\|komitskim]] postrojbama ''generala Vešovića''. * '''EPILOG''' prikazuje situaciju u Crnoj Gori [[1918.]] kroz oružni otpor crnogorskog naroda prisajedinjenju [[Kraljevina SHS\|Kraljevini SHS]], scene [[Božićna pobuna\|Božićne pobune]], te ''generala Vešovića'' koga su vlasti ''Kraljevine SHS'', strpale u zatvor i sudile mu u montiranom procesu [[1921.]] godine. Film se završava simboličnom apoteozom slobodnoj i neovisnoj Crnoj Gori.

Voskrsenja ne biva bez smrti (1922.): razlika između inačica