Koordinacijski broj: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
početak članka
 
pritisak .> tlak, sa -> s
Redak 1:
[[Datoteka:NaCl polyhedra.png|mini|desno|Kristalna struktura [[Natrijev klorid|natrijeva klorida]] sas koordinacijskim brojem 6 za [[natrij]] i [[klor]].]]
'''Koordinacijski broj''' u [[kemija|kemiji]] označava broj [[čestica]] poredanih oko središnje čestice u [[kristalna rešetka|kristalnoj rešetki]], odnosno broj atomskih skupina ili iona oko središnjeg atoma kod [[kompleksni spojevi|kompleksnih spojeva]].<ref> [http://proleksis.lzmk.hr/53650/ ''Koordinacijski broj''], [[Proleksis enciklopedija]], struke: fizikalno-kemijske i matematičke znanosti, proleksis.lzmk.hr (pristupljeno 31. siječnja 2017.) </ref> Tako kod ionskih kristala koordinacijski broj označava broj iona suprotnog naboja koji se u ionskom kristalu nalaze oko središnjeg iona.<ref> [http://struna.ihjj.hr/naziv/koordinacijski-broj/19232/ ''Koordinacijski broj''], Struna - hrvatsko strukovno nazivlje, struna.ihjj.hr (pristupljeno 31. siječnja 2017.) </ref>
 
Među najčešćim koordinacijskim brojevima u prirodi javljaju se 4 i 6, a relativno često se javljaju i 2, 3, 8 ([[titan]]) i 12 ([[aluminij]]). Koordinacijski brojevi 2 i 6 karakteristični su za linearnu, odnosno [[oktaedar]]sku, a broj 4 za [[tetraedar]]sku i [[kvadrat]]nu strukturu.<ref> [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=32653 ''Kompleksni spojevi''], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]], struke: kemija, ww.enciklopedija.hr (pristupljeno 31. siječnja 2017.) </ref> Metalni [[kation]]i visokog naboja (poput aluminijevog kationa) uglavnom imaju koordinacijski broj 6, ali u ovisnosti s temperaturom i djelovanjem [[katalizator]]a mogu promijeniti svoj koordinacijski broj na 4.<ref> Edi Topić, [http://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=13790 ''Koordinacijski spojevi aluminija''], E-škola, predmet:kemija, eskola.chem.pmf.hr (pristupljeno 31. siječnja 2017.) </ref> Koordinacijski broj u [[kristal]]ima se uglavnom povećava povećanjem pritiska[[tlak]]a, npr. prelazom iz [[grafit]]a (KB: 3) u [[dijamant]] (KB: 4), čime se mijenjaju svojstva samoga kristala; grafit je mekan, dok je dijamant jedna od najtvrđih tvari u prirodi.<ref> [http://cudaprirode.com/portal/csvijeta/992-najtvra-prirodna-tvar-na-zemlji-dijamant ''Najtvrđa prirodna tvar na Zemlji - dijamant'], Čuda prirode, cudaprirode.com (pristupljeno 31. siječnja 2017.) </ref>
 
== Izvori ==