Mliječna kiselina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nis |
m uklonjena promjena suradnika 46.188.159.159 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MaGa |
||
Redak 1:
'''Mliječna kiselina''' (ili '''kiselinaetanska kiselina'''), 2-hidroksipropionska kiselina, CH<sub>3</sub>CH(OH)COOH. Spada u grupu [[Hidrokarbonske kiseline|hidroksikarbonskih kiselina]]. U svojoj molekuli sadrži jedan asimetrični ugljikov atom pa se pojavljuje u dvjema optički aktivnim modifikacijama (D-mliječna i L-mliječna kiselina) te kao njihova racemična, optički neaktivna smjesa (DL-mliječna kiselina). Tvori bezbojne kristale koji se tale na 25 do 26°C (D-m. k. i L-m. k.), odnosno na 18°C (DL-m.k.), pa prelaze u bezbojnu sirupastu higroskopnu tekućinu, vrlo lako topljivu u vodi i [[alkohol]]u, teško topljivu u [[eter]]u.
L-mliječna kiselina stvara se raspadanjem [[glikogen]]a u [[mišić]]ima koji su pod opterećenjem i uzrok je njihova [[umor]]a. D-mliječna kiselina nastaje vrenjem iz [[šećer]]a i drugih ugljikohidrata djelovanjem anaerobnih [[bakterija]], pa se zato nalazi u kiselome mlijeku, kiselom zelju, [[sir]]u, siliranom krmivu itd.. Mliječna kiselina idustrijski se proizvodi fermentacijom šećera iz [[škrob]]a, melase ili sulfitne lužine, a sintetski reakcijom cijanovodične kiseline i [[acetaldehid]]a, uz kiselinski nitril kao međuproizvod. Rabi se umjesto [[limunska kiselina|limunske]] i [[vinska kiselina|vinske]] kiseline u proizvodnji [[bezalkoholno piće|
I mnoge [[sol]]i i [[ester]]i mliječne kiseline (laktati) važni su u tehnici i medicini. Tako su npr. [[natrijev laktat]] i [[kalijev laktat]] nadomjesci za [[glicerol]]. [[Magnezijev laktat]] blagi je [[laksativ]], [[etil-laktat]] [[hipnotik]] je i [[sedativ]], a u tehnici služi kao [[otapalo]], [[titanijev laktat]] služi za močenje kože itd..
| |||