Južna Koreja: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 87:
[[Datoteka:Ssbld002.jpg|mini|desno|200px|<center>Sjedište [[Samsung]]a]]
[[Datoteka:KTX-Sancheon.jpg|mini|desno|200px|<center>[[Vlak velikih brzina|Vlak]] koji postiže brzinu od 350 [[km/h]]]]
Od početka [[1960-ih]] godina do danas Južna Koreja doživjela je spektakularan gospodarski rast koji ju je svrstao među tzv.”[[azijski tigrovi|azijske tigrove]]”. Od pretežno agrarne zemlje čiji je dohodak po stanovniku bio usporediv sa siromašnim afričkim zemljama, izrasla je u snažnu industrijsku silu i jedno od 15 najvećih svjetskih gospodarstava. U prvim desetljećima nakon drugog svjetskog rata gospodarstvom je upravljala država. Vlada je poticala uvoz sirovina i tehnologije umjetostumjesto potrošnih dobara i ohrabrivala štednju i investicije nasuprot potrošnje. U prvim planovima naglasak je bio na radnointenzivnim industrijama (posebice tekstilnoj) kako bi se zaposlilo rastuće stanovništvo.
 
Od [[1970-ih]] potpora države dana je crnoj i obojenoj metalurgiji, brodogradnji, kemijskoj industriji, a od 1980-ih automobilskoj, elektrotehničkoj i elektroničkoj industriji. Posebice su se poticale velike tvrtke i industrijski kompleksi. Uz nisku cijenu rada i potporu države ostvarivane su visoke stope rasta koje su u nekim godinama bile i dvoznamenkaste. Od 1980-ih postupno popušta središnje planiranje i utjecaj države, a sve se više uvode tržišni principi. Porast cijene rada učinila je neke industrije manje konkurentnima, ali je korejsko [[gospodarstvo]] i dalje među najuspješnijima u Aziji. zijska [[financijska kriza]] potkraj 1990-ih odrazila se i na Južnu Koreju, kad su došle do izražaja slabosti gospodarskoga sustava. Uz veliku pomoć [[MMF]]-a i financijske reforme kriza je prevladana, iako su smanjene stope gospodarskog rasta ostale pozitivne.