Wikipedija

Metilji: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Bot: zamjena A-ferox_digenean1.jpg s Botulus_microporus.jpg
Veća izmjena zbog nedovoljno informacija
Redak 16:
[[Digenea]]<br>
}}
'''Metilji''' su [[nametnici]](''lat. OkoTrematoda'') ustasu irazred naorganizama trbuhuiz imajukoljena prijanjaljke[[plošnjaci|plošnjaka]] kojimakoji sepripadaju pričvršćuju za tkivocarstvu [[domadarživotinja]]a. TijeloOni im je obavijenosu [[kutikula|kutikulomnametnici]] kojana ihunutarnjim štiti od probavnih sokova domadara i igra ulogu kože. Metilji su nametnici[[organ]]ima u čovjekučovjeka, mačkamamačaka, govedimagoveda, svinjamasvinja, psimapasa, štakorimaštakora, ovcamaovaca i drugimdrugih životinjama[[kralježnjaci|kralježnjaka]], a napadaju žučne kanale, [[jetra|jetru]], [[gušterača|gušteraču]], [[pluća]], [[vena|vene]], [[mokraćni mjehur]], [[probavilo]] i druge organe. Imaju također i veliku [[organmedicina|medicinsku]]e. važnost.
 
Najbrojnija je skupina ''dvorodnih metilja'' koji imaju više domaćina (domadara). Spljošteni su leđno-trbušno, a u prednjem dijelu imaju [[usna|usnu]]. Sukladno tome, razvili su nekoliko prilagodbi koje im omogućuju efikasniji nametnički život:<br>
Probavilo metilja sastoji se od dva slijepa ogranka crijeva. Hrane se tjelesnom tekućinom i krvi domadara koju sišu mišićavim ždrijelom. Žive anaerobno i štetne tvari izlučuju nefridijama. Kao i virnjaci, metilji su dvospolci i stvaraju veliki broj [[jajašce|jajašaca]]. Životni ciklus metilja sastoji se od spolne i nespolne generacije.
- tijelo im je obavijeno čvrstom [[kutikula|kutikulom]] (neodermom) građenom iz [[glikokaliks]]a koja ima zaštitnu ulogu. Kod nekih metilja postoji i rožnati sloj kutikule. Nemaju trepetljike (samo ih [[ličinka|ličinke]] imaju).<br>
- na prednjem dijelu tijela imaju usnu i trbušnu prijanjaljku koje im pomažu u učvršćivanju za unutarnje organe domaćina, kukice i [[adhezija|adhezivne]] žlijezde
Probavilo metilja sastoji se od usta na trbušnoj strani, mišićnog [[ždrijelo|ždrijela]] i razgranatog crijeva, a djelomično uzimaju hranu i preko površine cijelog tijela. Hrane se tjelesnom tekućinom, žučnim [[sol]]ima i krvlju domadara koju sišu mišićavim ždrijelom. Žive anaerobno, a [[kisik]] koriste kad mogu. Produkte [[metabolizam|metabolizma]] (većinom [[ugljikov dioksid]] i [[mliječna kiselina|mliječnu kiselinu]]) izlučuju kroz protonefridije koji imaju veze s [[mokraćovod]]om. Imaju i primitivni [[krvotok]] koji se naziva limfatički sustav i služi za prijenos hrane i kisika te za izlučivanje. [[Živčani sustav]] sastoji se od cerebralne ganglije iz koje se granaju živčane vrpce povezane ''komisurama''. [[Osjetilo|Osjetila]] su smještena na prijanjaljkama. Odrasli metilji nemaju [[oko|oči]], imaju ih samo njihove ličinke.
 
=== Razmnožavanje metilja ===
Da bi se jaja metilja razvila, iz zaražene životinje moraju dospjeti u vodu. Iz njih se razvija trepetljikava [[ličinka]]. Ona se prihvati u vodi za [[puž barnjak|puža barnjaka]] i kroz kožu se uvuče u unutrašnje organe gdje se kasnije stvara ličinka s repićem. Ona izlazi iz puža, odbacuje rep i pričvrsti se za neku vodenu biljku gdje se [[čahura (zoologija)|začahuri]]. Kada domadar (npr.govedo) pojede začahurenu ličinku u njemu se razvije odrasli metilj, a čovjek se zarazi jedući zaraženo meso. ▼
Metilji su [[dvospolci]]. Muški dio spolnog sustava sastoji se od parnih [[sjemenik]]a, parnih [[sjemenovod]]a i kopulatornog organa. Ženski dio čini uglavnom samo jedan [[jajnik]] koji se ulijeva u [[jajovod]] sa sjemenim spremištem iz kojeg zatim slijedi dugačka plodnica. [[Jajna stanica|Jajne stanice]] sazrijevaju u žumanjčištima. [[Oplodnja]] je najčešće unakrsna pri čemu [[spermij]]i iz zajedničkog trbušnog spolnog otvora ulaze u sjemeno spremište druge [[jedinka|jedinke]], a sama oplodnja se zbiva u plodnici. Može doći i do samooplodnje.
 
=== Ciklus ovčjeg metilja ===
▲DaŽivotni biciklus sedvorodnih jajametilja možemo prikazati na primjeru ovčjeg metilja. razvila,Zrela izjajašca zaraženes životinjeizmetom morajuiz dospjeticrijeva [[biljožder]]a dospiju u stajaću vodu. Iz njih se nakon dva tjedna razvija trepetljikava [[plivajuća ličinka]] miracidij. Ona se prihvati u vodi za [[puž barnjak|puža barnjaka]] i kroz kožustijenku tijela se uvuče u unutrašnje organe gdje se kasnije stvarapreobrazi ličinkau ssporocistu repićemkoji sadrži nekoliko zametaka. OnaIz izlazisvakog zametka se razvija jedna redija, a iz redije se razvija cerkarija. Cerkarija (ličinka s repićem) napušta puža, odbacuje rep i pričvrsti se za neku vodenu biljku gdjekao semetacerkarija [[čahura(začahurena (zoologijaličinka)|začahuri]]. Kada domadar (npr.govedo) pojede začahurenu ličinku u njemu se razvije odrasli metilj koji živi u jetrima i žućovodu gdje polaže jaja, a čovjek se zarazi jedući zaraženo meso.
Bolest koju uzrokuju metilji zove se [[metiljavost]] i protiv nje postoji lijek. Međutim, puno su opasniji metilji oni koji žive u [[Afrika|Africi]] i tropskim predjelima gdje izazivaju bolest [[šistosomijaza|šistosomijazu]] koja često završava smrću.
 
Bolest koju uzrokuju metilji zove se [[metiljavost]] i protiv nje postoji lijek.
== Izvori ==
{{izvori}}
<ref>Alegro, Antun, Krajačić, Mladen, Lucić, Andreja, ''Život 2: udžbenik biologije u drugom razredu gimnazije'', Školska knjiga, Zagreb, 2014., ISBN 978-953-0-22029-4, str.92.-93.</ref>
{{commonscat|Trematoda}}
{{wikispecies|Trematoda}}
[[Kategorija:Plošnjaci]]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Metilji"