Razlika između inačica stranice »Pavo Barišić«

Dodano 15.297 bajtova ,  prije 3 godine
m
uklanjanje izmjene 4853425 suradnika Sliverhand333 (razgovor)
m (uklanjanje izmjene 4853425 suradnika Sliverhand333 (razgovor))
 
Povijesnom prispodobom iznosi na vidjelo kako „najviše vrednote demokracije blijede i nestaju u zaboravu prijenosa s generacije djece na unuke, kada ponovno neki pokušavaju postati moćniji od drugih građana. Toj su kušnji najpodložniji bogati… u tome kvarenju ćudoređa puka, u spremnosti i pohlepnosti za primanjem mita [[Polibije]] prepoznaje najveću pogibelj za ‘vrlinu demokracije’. Rezultat je takva procesa postupno vitoperenje demokratskoga državnog ustava u nasilnu vladavinu čvrste ruke. Za tako iskvaren i korumpiran, ali istodobno osiromašen puk kratak je put do nasilne vladavine dovoljno ambicioznih vođa. Iz prevratničkih zbivanja, uzburkanih skupština, krvoprolića, progona, oduzimanja i preraspodjele zemlje [[Polibije]] u cikličnom slijedu ustava novi oblik prepoznaje u ‘ohlokratskoj’ vladavini u kojoj puk gubi sve tragove civilizacije i vlada pravo jačega. Na kraju slijedi smirenje uzburkanoga i prevratničkoga stanja, urota i ubijanja u pronalaženju novoga ‘učitelja i despota’… u navedenim snažnim opisima uspona i padova demokracije mogu se prepoznati stanoviti aspekti suvremenih demokratskih procesa u tendencijama bilo prema ohlokratskim bilo prema oligarhijskim ili totalitarnim oblicima. To ne vrijedi samo za demokratske prevrate i preobrazbe političkih vladavina u zemljama na jugoistoku Europe nego se može promatrati i šire u političkim tvorevinama nastalim na ruševinama [[Sovjetski Savez|Sovjetskoga]] carstva, u demokratskim ushićenjima i razočaranjima u [[Arapsko proljeće|arapskom proljeću]], tzv. arabelionu, jednako kao i sklonostima zaboravu i naravno znatno diskretnijim ‘post-demokratskim’ zastranama prema oligarhijskim ili plutokratskim oblicima u zapadnim društvima… Povijest nema kraja, kako su neki autori naivno najavljivali. Ni ideja demokracije nije odumrla, ako građani svojim nesudjelovanjem u igri izražavaju prosvjede protiv namještenih igara partitokratskih struktura i spin doktora. Ali ostaje otvorena mogućnost izražavanja volje koja se očituje kada za to sazriju uvjeti i kada je doista potrebno učiniti promjenu. Zato treba otvoriti prostor za djelovanje i postaviti težište na građanina kao autonomnoga subjekta politike“.<ref>Ibid. 264.</ref>
 
== Kontroverze ==
=== Dvostruke dnevnice ===
 
Barišić je od 2004. do 2006. obnašao dužnost pomoćnika u Ministarstvu obrazovanja i znanosti. Godine 2006. ministar [[Dragan Primorac]] ga je smijenio, a mediji su prezentirali da su razlog tome bile razne afere, među kojima se isticala ta da je za jedan skup naplatio dvostruke dnevnice. <ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/430601/je-li-ministar-znanosti-i-obrazovanja-novi-hdz-ov-mijo-crnoja-imamo-dokaz-da-je-pavo-barisic-optuzen-za-plagiranje Je li ministar znanosti i obrazovanja novi HDZ-ov Mijo Crnoja? Imamo dokaz da je Pavo Barišić optužen za plagiranje]</ref> <ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/ljilja-vokic-afere-pave-barisica-nisu-price-nego-istina-1122397 Ljilja Vokić: Afere Pave Barišića nisu priče, nego istina?]</ref>
Pavo Barišić je više puta javno demantirao takve tvrdnje. <ref>[http://vijesti.hrt.hr/357074/jovanovic-barisic-ne-moze-biti-ministar-znanosti-i-obrazovanja Barišić tvrdi da je nevin, obećao nastavak reforme naobrazbe]</ref>
 
=== Prekomjerna satnica ===
 
Novinarka [[Jutarnji list|Jutarnjeg Lista,]] [[Tanja Rudež]], 2008. godine je objavila da Pavo Barišić drži tri puta veću nastavnu satnicu nego što je godišnja norma punog nastavnog opterećenja. Prema njenom navodu, u to vrijeme Barišić je držao 19 kolegija na 4 sveučilišta (Zagreb, Split, Osijek i Zadar); ukupno 450 sati po semestru, dok je puno nastavno opterećenje iznosi 150 sati po semestru. Tadašnji rektor [[Aleksa Bjeliš]] istaknuo je da je optimalno da profesor drži dva kolegija, te da su već tri previše. Pavel Gregorić i [[Gvozden Flego]] izrazili su skepsu oko kvalitete takvih kolegija. <ref>[http://www.jutarnji.hr/arhiva/pavo-barisic-drzi-19-kolegija-na-4-fakulteta/372814/ Pavo Barišić drži 19 kolegija na 4 fakulteta]</ref> Te tvrdnje demantirao je tadašnji dekan Filozofskog fakulteta u Splitu Josip Milat, ustvrdivši da je Barišić umjesto navodnih 13 zapravo držao svega 5 kolegija.<ref>[http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/1974043/ministar-na-udaru-optuzbi-aktualni-i-bivsi-dekan-ffst-a-brane-pavu-barisica/ Ministar na udaru optužbi: aktualni i bivši dekan FFST-a brane Pavu Barišića]</ref>
 
Barišić je dva puta tužio novinarku Rudež i oba puta novinarka je bila oslobođena optužbi. Nakon što ju je Barišić i treći put tužio, Rudež se odlučila ispričati, navodeći kako joj je žao ako je člankom naštetila njegovoj časti i ugledu, ali je i dalje inzistirala da su sve objavljene informacije točne.<ref>[http://www.jutarnji.hr/komentari/novinarka-jutarnjeg-o-okrsaju-s-novim-ministrom-bio-mi-je-to-strasan-sok.-hodajuci-ulicom-plakala-sam-i-rekla-odvjetniku-neka-me-strpa-u-zatvor/5159436/ NOVINARKA JUTARNJEG O OKRŠAJU S NOVIM MINISTROM 'Bio mi je to strašan šok. Hodajući ulicom plakala sam i rekla odvjetniku: Neka me strpa u zatvor!']</ref> <ref>[http://www.telegram.hr/politika-kriminal/izgledan-novi-ministar-obrazovanja-u-istom-je-ministarstvu-vec-bio-pomocnik-ali-je-morao-otici-zbog-omanjih-afera/ Izgledan novi ministar obrazovanja u istom je ministarstvu već bio pomoćnik ali je morao otići zbog omanjihafera]</ref> <ref>[http://www.telegram.hr/politika-kriminal/gospodin-barisic-danas-je-izjavio-kako-je-prijava-za-plagiranje-protiv-njega-odbacena-provjerili-smo-i-izgleda-da-je-malo-lagao/ Gospodin Barišić je izjavio kako je prijava za plagiranje protiv njega odbačena; provjerili smo i malo je lagao]</ref>
 
=== Plagiranje ===
 
Godine 2011. Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju (OEZVO) Republike Hrvatske došla je prijava protiv pet znanstvenika, među kojima i jedna protiv Pave Barišića "zbog plagiranja više dijelova tuđih članaka, knjiga i internetskih izvora" od strane Tomislava Bracanovića, [[Pavel Gregorić|Pavela Gregorića]], Tomislava Janovića i Davora Pećnjaka. Odbori za etiku Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Zagrebu već su 2011. godine odbacili sve optužbe za plagiranje kao neosnovane.<ref name=":3">[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/odbor-za-etiku-u-znanosti-treba-ukinuti-slucaj-barisica-okoncan-je-prije-pet-godina---463255.html Odbor za etiku u znanosti treba ukinuti: slučaj Barišića okončan je prije pet godina]</ref> Međutim, diplomat i znanstvenik Stephen Schlesinger je krajem listopada 2016. na upit novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koji mu je predočio sporna mjesta iz Barišićeva članka, i sam ustvrdio da se Barišićev propust, ma kako kratak, može okarakterizirati kao plagiranje u smislu "posuđivanja iz tuđega teksta bez navođenja izvora". U to doba mu se je i sam Barišić ispričao, a Schlesinger je prihvatio ispriku. <ref> [http://www.index.hr/vijesti/clanak/diplomat-i-znanstvenik-svjetskog-glasa-za-index-barisic-me-plagirao/927110.aspx Diplomat i znanstvenik svjetskog glasa za index: Barišić me plagirao ] </ref><ref> [http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ministar-znanosti-prije-10-dana-poslao-e-mail-isprike-zbog-spornog-rada-iz-2008.-americki-diplomat-prihvacam-ispriku-ali-steta-sto-kasni-8-godina/5231191/ Američki diplomat: 'Prihvaćam ispriku, ali šteta što kasni 8 godina' ] </ref>
 
Iste 2011. godine Pavao Barišić OEZVO-u prijavljuje Tomislava Bracanovića, Pavela Gregorića, Tomislava Janovića i Davora Pećnjaka zbog "prenošenja neistinitih tvrdnji koje škode časti i ugledu, vrijeđanjem dostojanstva, stvaranjem neprijateljskoga radnog, nastavnog i akademskog okruženja".
 
Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju 2016. godine jednoglasno prihvaća obje prijave.
 
Prijavu Bracanovića i ostalih Odbor proglašava "djelomično opravdanom" i utvrđuje kršenje čl. 8. st. 3. Etičkog kodeksa OEZVO-a od strane Pave Barišića u smislu "plagiranja - prepisivanja ili preuzimanja ideja, misli i riječi drugih autora bez navođenja izvora podataka". Radilo se o korištenju djela Stephena Schlesingera bez primjerenog navođenja izvora u prvome izdanju, dok su se druge prijave pokazale neutemeljene.<ref>[http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/konacno-misljenje-odbora-za-etiku-u-znanosti-u-visokom-obrazovanju-ministar-znanosti-pavo-barisic-plagirao-je-stephena-schlesingera/5486619/ Ministar znanosti Pavo Barišić plagirao je Stephena Schlesingera]</ref> Pavo Barišić usprotivio se presudi za plagijat ukazujući da se radi o tiskarskoj pogrešci, gdje je u prvome izdanju djela izostavljen navod jedne fusnote. Ta pogreška ispravljena je već u drugome izdanju istoga djela 2011.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/otkrivamo-barisic-priznao-plagijat-kaze-da-se-ispricao-autoru/930004.aspx Okrivamo: Barišić priznao plagijat, kaže da se ispričao autoru]</ref>
 
Prijavu Barišića protiv Bracanovića i ostalih, odbor također proglašava opravdanom, navodeći da su Bracanović i ostali prekršili čl. 5. Etičkog kodeksa OEZVO-a, te da su "dostavljanjem prijave na znanje dvadeset institucija, tijela i pravnih subjekata stvorili neprijateljsko radno, nastavno i akademsko okruženje uznemirivanjem". <ref> [http://www.index.hr/vijesti/clanak/pogledajte-ovo-je-dokument-koji-potvrdjuje-da-je-ministar-barisic-plagijator/943079.aspx Ovo je dokument koji potvršuje da je ministar Barišić plagijator ] </ref> <ref> [http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/odbor-za-etiku-utvrdio-da-je-ministar-pavo-barisic-plagirao-tudje-radove---463077.html ODBOR ZA ETIKU Ministar Barišić plagirao je američkog filozofa ] </ref> <ref> [http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/konacno-misljenje-odbora-za-etiku-u-znanosti-u-visokom-obrazovanju-ministar-znanosti-pavo-barisic-plagirao-je-stephena-schlesingera/5486619/ KONAČNO MIŠLJENJE ODBORA ZA ETIKU U ZNANOSTI U VISOKOM OBRAZOVANJU 'Ministar znanosti Pavo Barišić plagirao je Stephena Schlesingera' ] </ref>
 
==== Javna rasprava i premijerova odluka o povjerenju ministru ====
 
Iznošenjem ovakvih tvrdnji o novome ministru mediji su raspirili javnu raspravu u akademskoj zajednici o slučaju navodnoga plagiranja. Prvo se oglasio Rektorski zbor sa stavom da mišljenje OEZVO-a nije mjerodavno jer je slučaj riješen još 2011. i 2012 na razini dva Sveučilišta.<ref name=":3" /> Početkom siječnja 2017. kolumnist Jutarnjega lista [[Inoslav Bešker]] objavio je analizu Barišićeva članka po kojoj je "propust u citiranju u preglednom članku jednoga sekundarnog izvora" greška i možda propust iz nemara, a ne plagijat kao svjesno "prisvajanje dijela tuđeg djela",<ref>[http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/kolumnist-jutarnjeg-proucio-je-sporni-clanak-ministra-obrazovanja-inoslav-besker-pavo-barisic-je-mozda-bio-nemaran-ali-nije-plagijator/5504791/ KOLUMNIST JUTARNJEG PROUČIO JE SPORNI ČLANAK MINISTRA OBRAZOVANJA. Inoslav Bešker: 'Pavo Barišić je možda bio nemaran, ali nije plagijator!']</ref> a eminentni hrvatski znanstvenik [[Ivan Đikić]] kontaktirao je premijera [[Andrej Plenković|Andreja Plenkovića]] te uskoro napisao i otvoreno pismo. U pismu je iznio argumente u prilog tezi da je Barišić plagirao određene dijelove spornog rada, te pozvao premijera Plenkovića da smjeni ministra Barišića. <ref> [http://vijesti.hrt.hr/369389/ikic-od-plenkovica-trazi-smjenu-ministra-barisica Đikić od Plenkovića traži smjenu ministra Barišića] </ref> <ref> [http://www.index.hr/vijesti/clanak/plenkovicu-dokad-djikic-premijeru-poslao-hrpu-novih-dokaza-da-je-barisic-plagijator/944558.aspx PLENKOVIĆU, DOKAD? Đikić premijeru poslao hrpu novih dokaza da je Barišić plagijator] </ref> Na takvo otvoreno pismo reagirala je grupa od devet uglednih znanstvenika ([[Miroslav Radman]], Slobodan Vukičević, Stipe Jonjić, Miloš Judaš, Mile Ivanda, Vlasta Bonačić-Koutecky, [[Mislav Ježić]], Aleksandar Jakir i [[Vladimir Paar]]), koji su istaknuli i obrazložili svoju podršku ministru Barišiću. <ref> [http://www.vecernji.hr/hrvatska/otvoreno-pismo-podrske-ministru-barisicu-potpisalo-100-clanova-akademske-zajednice-procitajte-sto-porucuju-1142426 DEVET UGLEDNIH HRVATSKIH ZNANSTVENIKA 'Smatramo da ministar Barišić nije plagijator i da ne treba podnijeti ostavku. Evo i zašto!'] </ref> Uskoro je i stotinjak članova akademske zajednice poslalo otvoreno pismo podrške ministru Barišiću, <ref> [http://www.vecernji.hr/hrvatska/otvoreno-pismo-podrske-ministru-barisicu-potpisalo-100-clanova-akademske-zajednice-procitajte-sto-porucuju-1142426 Otvoreno pismo podrške ministru Barišiću potpisalo 100 članova akademske zajednice. Pročitajte što poručuju] </ref> kao i nekoliko desetaka njegovih studenata s fakulteta iz Splita i iz Osijeka smatrajući da se Barišića nastoji nepravedno osuditi, ocrniti i obezvrijediti od prvoga dana kada je postao ministar.<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/studenti-pisali-plenkovicu-i-petrovu-barisiceve-zasluge-su-velike-neopravdano-ga-napadaju-1142817 Studenti pisali Plenkoviću i Petrovu: Barišićeve zasluge su velike, neopravdano ga napadaju]</ref> Nakon što je u javnosti obznanjena cijela navodno Đikićeva analiza Barišićeva članka, član HAZU i Sveučilišta u Zagrebu Slobodan Vukičević istakao je da je ona gotovo identična prvotnoj prijavi za plagijat koju su protiv dr. Barišića uputili Bracanović, Gregorić, Janović i Pećnjak prije gotovo šest godina.<ref>http://www.vecernji.hr/hrvatska/akademici-radman-i-vukicevic-ponovno-poduprli-ministra-barisica-1142955 ("doista neobično da dr. Đikić plagirajući (već odbijene) prijave za plagijat kani, iz daljine Palo Alta, promijeniti razinu profesionalne etike u hrvatskoj znanosti")</ref> S druge strane, Mića Tatalović i Nenad Jarić Dauenhauer poslali su svoje viđenje svjetskomu znanstvenomu časopisu [[Nature]] koji je na svojim stranicama objavio njihov članak pod nazivom "''Croatia’s science minister rejects calls to resign amid plagiarism scandal''". <ref> [http://www.nature.com/news/croatia-s-science-minister-rejects-calls-to-resign-amid-plagiarism-scandal-1.21301 Croatia’s science minister rejects calls to resign amid plagiarism scandal] </ref> Akademik Mislav Ježić i dr. sc. Davor Pećnjak u javnome sučeljavanju na televiziji o navodnome ministrovu plagijatu razmatrali su i političke i akademskopolitičke motive iza napada na Barišića, pri čem Ježić argumentira da Barišićev članak nije plagijat jer "se ne prisvaja tuđe djelo niti ostvaruje ikakva korist od toga odnosno stvara šteta drugomu" te jer to po kategorizaciji nije niti ima aspiracije biti izvorni znanstveni rad nego tek pregledni.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=CCgba3Yr6mY&t=1s S Anitom aktualno, 19. 1. 2017.]</ref>
 
[[Antonio Šiber]] dao je novi pogled na čitavu raspravu, gledajući na sve to kao "sukob lobija koji se bore za povlastice i naknade u agencijama i odborima" unutar Hrvatske. Šiber je i ranije apelirao na postojanje više lobija u hrvatskoj znanosti <ref>[http://www.antoniosiber.org/lobi_koji_drma_akademskom_zajednicom.html Lobi koji drma akademskom zajednicom]</ref>, te je prvi je uočio činjenicu da su pet od devet uglednih znanstvenika, koji su poslali podršku ministru Barišiću, voditelji tzv. ''centara izvrsnosti'', kojima je Barišić obećao visoka financijska sredstva. <ref> [http://www.antoniosiber.org/izvrsni_ministar_barisic.html Izvrstan ministar Barišićl] </ref>
 
Premijer [[Andrej Plenković]] stao je nakon Đikićeva pisma i Barišićeva objašnjenja<ref>[http://www.pavobarisic.eu/hr/dossier_fusnota.html Je li pogreška u fusnoti plagijat?]</ref> odlučno u obranu svojega ministra znanosti i obrazovanja izjavivši da on i dalje ima njegovo povjerenje. <ref>[https://www.youtube.com/watch?v=45nT0LMRZgY&t=2s YouTube: Plenković brani Barišića]</ref><ref>[http://www.poslovni.hr/hrvatska/plenkovic-porucio-kako-ministar-barisic-uziva-njegovu-punu-podrsku-323043 Plenković poručio kako ministar Barišić uživa njegovu punu podršku]</ref><ref>[http://vijesti.hrt.hr/370055/ivan-ikic-detaljno-dokazao-da-je-barisic-plagijator-plenkovic-ga-i-dalje-brani Đikić: Barišić obmanuo premijera - Plenkovićeva podrška ministru] ''Ono što [ministar Barišić] radi u protekla tri mjeseca, radi predano, radi stručno, radi angažirano, radi sa srcem, želi pridonijeti Hrvatskoj nakon niza drugih poslova koje je do sada obavljao u životu. Ne bih želio da jedna takva mala – da li je ona tiskarska ili kakva druga greška – njemu nanese osobnu štetu, a da pridonese destabilizaciji vlade. Što se mene tiče – neće! To vam kažem jasno i odgovorno. Zato što ga poznam, gledao sam ga u različitim europskim angažmanima gdje uživa respekt i povjerenje brojnih kolega. Mislim da je ovaj problem apsolutno prenapuhan. Ne želim ulaziti u motive i interese političkih stranaka – njih mogu razumjeti – što se tiče ljudi u akademskoj zajednici, i to mogu razmjeti, ali ako su brojna povjerenstva i na Sveučilištu u Splitu i na Sveučilištu u Zagrebu decidirano i jasno odlučivala o toj temi, ne vidim zašto bismo godinama nakon objave te prve verzije članka imali ovakvu veliku raspravu o temi koja je po mojem dubokom uvjerenju previše eksponirana u javnosti, tema koja ne zaslužuje niti ovoliko vrijeme niti energiju da se njome bavimo, i očekujem od ministra Barišića da se bavi prioritetnijim temama, a to je obrazovna reforma.''</ref>
 
== Djela ==