Avogadrov broj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Dopunjen tekst o Amedeu Avogadru |
Uvedena dodatna jednakost |
||
Redak 1:
[[datoteka:Translational motion.gif|mini|desno|300px| [[Amedeo Avogadro]] je 1811. prvi uočio da je broj čestica [[plin]]a pri određenom [[tlak]]u i [[temperatura|temperaturi]] razmjeran [[obujam|obujmu]] plina neovisno o vrsti plina.]]
'''Avogadrov broj''' ili '''Avogadrova konstanta''' je [[Fizikalne konstante|prirodna konstanta]] koja određuje broj čestica ([[molekula]], [[atom]]a ili [[ion]]a) u jednom [[Mol (mjerna jedinica)|molu]] neke [[Kemijska tvar|tvari]]. Jednaka je [[Dijeljenje|količniku]] broja čestica ''N'' i [[Množina tvari|količine tvari]] ''n'' a označuje se s L ili N<sub>A</sub> dok je jedinica mol<sup>-1</sup>:
::<math>L=\frac{N}{n} \qquad ili \qquad L=\frac{NM}{m}</math> Drugim riječima [[molna masa]] (M) neke tvari uvijek sadrži Avogadrov broj jedinki (atoma, molekula, formulskih jedinki).
Nazvana je po [[Amedeo Avogadro|Amedeu Avogadru]], koji je 1811. prvi uočio da je broj čestica [[plin]]a pri određenom [[tlak]]u i [[temperatura|temperaturi]] razmjeran [[obujam|obujmu]] (volumenu plina) neovisno o vrsti plina. Prvi je taj broj izračunao J. Loschmidt 1865. iz kinetičke teorije plinova i dobio vrijednost 6,09∙10<sup>23</sup>. Lord Rayleigh 1890. izračunao je broj iz raspršenja sunčeva zračenja. Točniji rezutat je dobio R. A. Millikan 1909. iz naboja elektrona (točnost ±1%). Danas je najtočnija metoda difrakcije rendgenskih zraka na kristalima. <ref> '''Avogadrova konstanta (Avogadrov broj)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69662] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> <ref>Filipović, Lipanović: "Opća i anorganska kemija", 9. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1995., ISBN 953-0-30907-4, str.87-88 </ref>
| |||