Inačica od 15. rujna 2016. u 12:30 uredi 31.147.7.212 (razgovor) Na slici molekule vode plava boja je bila napisana kao prikaz pozitivnog i negativnog naboja. Ispravila sam da je crvena boja prikaz negativnog naboja. Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 19. veljače 2017. u 09:51 uredi ukloni ovu izmjenu Drago Karlo (razgovor \| doprinosi) 578 edits Uređeni podnaslovi, proširena tema dipol (kemija), dodani izvori Oznaka: VisualEditor: prebačeno na wikitekst Novija izmjena →
Redak 7: [[datoteka:Rabbit-ears dipole antenna with UHF loop 20090204.jpg\|mini\|desno\|250px\|Dipolna [[antena]] za [[Televizija \|televizijski]] prijem.]] Pojam '''~~Dipol~~dipol''' ima više značenja: * dipol (fizika), u [[fizika\|fizici]], je sustav dvaju polova iste jakosti suprotnog polariteta (dva [[Električni naboj\|naboja]] suprotnih predznaka), smještenih na maloj međusobnoj udaljenosti. Dipolni moment za električne naboje +''Q'' i –''Q'' na udaljenosti ''l'' iznosi ''d = Q ∙ l''. Dipolni momenti pojedinih tvari mogu se odrediti mjerenjem [[Dielektrična konstanta vakuuma\|dielektrične konstante]]. Maleni [[magnet]]i primjer su magnetskog dipola. [[Atom]]i, [[atomska jezgra\|atomske jezgre]] i subatomske čestice u svojem osnovnom stanju nemaju električnog dipolnog momenta, ali često posjeduju magnetski dipolni moment. Njegova se vrijednost za elektronski omotač atoma iskazuje Bohrovim magnetonima, a za atomske jezgre nuklearnim magnetonima. U atomima se električni dipolni momenti mogu inducirati u vanjskim poljima (primjerice kod Starkova učinka).▼ == Dipol (fizika) == ** Najmanja jedinica magnetskog naboja je magnetni dipol, izolirani magnetni naboji (monopoli) praktično ne postoje, barem ne duže od djelića sekunde. ▼ ▲* dipol (fizika), uU [[fizika\|fizici]], jepojam dipol označava sustav dvaju polova iste jakosti suprotnog polariteta (dva [[Električni naboj\|naboja]] suprotnih predznaka), smještenih na maloj međusobnoj udaljenosti. Dipolni moment za električne naboje +''Q'' i –''Q'' na udaljenosti ''l'' iznosi ''d = Q ∙ l''. Dipolni momenti pojedinih tvari mogu se odrediti mjerenjem [[Dielektrična konstanta vakuuma\|dielektrične konstante]]. Maleni [[magnet]]i primjer su magnetskog dipola. [[Atom]]i, [[atomska jezgra\|atomske jezgre]] i subatomske čestice u svojem osnovnom stanju nemaju električnog dipolnog momenta, ali često posjeduju magnetski dipolni moment. Njegova se vrijednost za elektronski omotač atoma iskazuje Bohrovim magnetonima, a za atomske jezgre nuklearnim magnetonima. U atomima se električni dipolni momenti mogu inducirati u vanjskim poljima (primjerice kod Starkova učinka). ▲ Najmanja jedinica magnetskog naboja je magnetni dipol, izolirani magnetni naboji (monopoli) praktično ne postoje, barem ne duže od djelića sekunde. Električni dipol su dva točkasta [[Električni naboj\|električna naboja]] suprotnih predznaka međusobno vezana na čvrstom malom razmaku ''l''. Pod utjecajem vanjskog [[električno polje\|električnog polja]] na dipol djeluje par [[sila]] koje stvore [[zakretni moment]].▼ ▲** Električni dipol su dva točkasta [[Električni naboj\|električna naboja]] suprotnih predznaka međusobno vezana na čvrstom malom razmaku ''l''. Pod utjecajem vanjskog [[električno polje\|električnog polja]] na dipol djeluje par [[sila]] koje stvore [[zakretni moment]]. dipol (kemija), u [[kemija\|kemiji]], je naziv za nesimetrične [[molekule]], u kojima se, zbog razlike u [[elektronegativnost]]i atoma, težišta pozitivnog i negativnog naboja ne poklapaju. Najjednostavniji su primjeri dipola dvoatomne molekule [[Halogeni elementi\|halogenovodika]] (na primjer HCl) u plinovitu stanju, ali su dipoli i veće molekule kao što su molekule [[voda\|vode]], [[alkoholi\|alkohola]] ili [[aminokiselina]]. Sve su to polarne molekule, a veličina njihove polarnosti određena je električnim dipolnim momentom. Polarne molekule [[plin]]a ili [[kapljevina\|kapljevine]] zauzimaju u električnom polju određeni položaj prema smjeru polja. ==Dipol (kemija)== dipol (elektrotehnika), u [[elektrotehnika\|elektrotehnici]], je tvorevina koja ima dva električna ili dva magnetska pola. Hertzov dipol poseban je oblik električnog dipola u kojem naboji neprestano titraju, a tomu je posljedica emitiranje [[Elektromagnetsko zračenje\|elektromagnetskih valova]] u prostor. Pojava je osobito izražena ako je dipol ostvaren [[Električni vodič\|vodičem]] kojemu je duljina cjelobrojni višekratnik polovice [[valna duljina\|valne duljine]] emitiranih valova. Zato je poluvalni Hertzov dipol osnovna sastavnica mnogih [[antena]]. <ref> '''dipol''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=15341] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>▼ U [[kemija\|kemiji]] pojam dipol označava manje [[molekule]] građene od raznovrsnih atoma, u kojima se, zbog razlike u [[elektronegativnost]]i atoma, težišta pozitivnog i negativnog naboja ne poklapaju. Atom koji je više elektronegativan jače privlači zajedničke elektrone u kovalentnoj vezi od drugog atoma, time elektronegativniji atom poprima negativni naboj od manje elektronegativnog atoma koji poprima pozitivni naboj. Tako nastaje dipolna molekula stalnog dipolnog karaktera odnosno '''dipol'''. Najjednostavniji primjeri dipola su dvoatomne molekule [[Halogeni elementi\|halogenovodika]] (na primjer HCl) u plinovitom stanju, ali su dipoli i molekule [[voda\|vode]], amonijaka ili molekule nižih [[alkoholi\|alkohola]].<ref>Habuš, Tomašić, Liber: ''Opća kemija 1 : udžbenik kemije za prvi razred gimnazije'', 1. izd., Profil, Zagreb, 2014., ISBN 978-953-12-1434-6, str. 86-90.</ref> Između dipolnih molekula djeluju značajne elektrostatske privlačne sile, primjer su [[Vodikova veza\|vodikove veze]], koje bitno utjeću na svojstva tvari: temperatura tališta i vrelišta, agregatno stanje, čvrstoća, svojstvo topljivosti, površinska napetost, toplotni kapacitet, viskoznost, anomalija vode.<ref>Filipović, Lipanović: "Opća i anorganska kemija", 9. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1995., ISBN 953-0-30907-4, str.264-267</ref> Kod većih molekula kao što su viši alkoholi ili karboksilne kiseline govorimo o polarnoj kemijskoj vezi, nije ispravno reći da je cijela molekula dipol. Najčešće polarne kemijske veze u molekulama jesu: '''-O-H,''' '''-N-H, -O-, =C=O'''. Veličina polarnosti neke molekule ili kemijske veze određena je električnim dipolnim momentom. Polarne molekule [[plin]]a ili [[kapljevina\|kapljevine]] zauzimaju u električnom polju određeni položaj prema smjeru polja. ==Dipol (elektrotehnika)== ▲*dipol (elektrotehnika), u [[elektrotehnika\|elektrotehnici]], je tvorevina koja ima dva električna ili dva magnetska pola. Hertzov dipol poseban je oblik električnog dipola u kojem naboji neprestano titraju, a tomu je posljedica emitiranje [[Elektromagnetsko zračenje\|elektromagnetskih valova]] u prostor. Pojava je osobito izražena ako je dipol ostvaren [[Električni vodič\|vodičem]] kojemu je duljina cjelobrojni višekratnik polovice [[valna duljina\|valne duljine]] emitiranih valova. Zato je poluvalni Hertzov dipol osnovna sastavnica mnogih [[antena]]. <ref> '''dipol''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=15341] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> ==Izvori==

Dipol: razlika između inačica