Didići: razlika između inačica

'''Didići''' ili '''Djedići''' su [[plemstvo|plemenitaški]] [[Hrvatska|hrvatski]] rodovi. Ovim nazivom se zovu hrvatski plemenitaškipraplemenitaški rodovi. Poznati su na području [[Kaštela]], [[Zagora|Zagore]], [[Konavle|Konavala]], i drugdje, a osobito u [[Poljica|Poljicima]].

U osnovi, Didići su plemeniti rodovi koji posjeduju svoju zemlju (plemenšćinu, bašćinu) koju obrađuju snjihovi težacimatežaci. Iz njihovih se redova u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] regrutiraju vojnici i izdvajaju plemići (darovnicama [[kralj]]a ili [[feudalizam|feudalaca]]). Isto tako, diobom plemenšćine na manje dijelove grananjem rodova ili uzurpiranjemzbog uzurpiranja imanja od strane feudalaca, crkve i gradskih komuna, didići se stapaju s pukom.

Poljica su primjer opstanka i razvijanja didićkog uređenja društva. Ondje su sve do uništenja poljičke knežije nakon [[Ilirske provincije|francuskog]] zločinačkog pohoda [[1806.]], bili vrlo brojni (′′didići’’ ili ′′bosansko i humsko plemstvo - vlastela’’). Činili su ključnu skupinu poljičkog plemstva jer su poljička ′′vlastela’’ kaovlastela i tzv. ’’ugarsko plemstvo’’ (koje je sebe smatralo višeg statusa) bili razmjerno malobrojni, pa iako su birali velikog kneza Poljica obično iz redova poljičke vlastele, no po slobodnoj volji birali su ih i među didićimaovim drugima. [[Austrijsko Carstvo|Austrijska]] je vladavina nakon [[1815.]] izjednačila i poljičko plemstvo i didiće i ugarsko plemstvo tj. svu vlastelu s ostalim pučanstvom, a Poljica su upravno podijeljena između susjednih općina.