Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 31.217.83.226 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Ivica Vlahović |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 38:
Neki kritičari također tvrde da ni iz vojno-strategijskog pogleda nije bilo razloga za upotrebu atomskih bombi. Velika bombardiranja i razaranja japanskih gradova su već bila uništila njihovu vojnu industriju i prehrambenu proizvodnju do te mjere da su bili u kritičnom stanju. Na to se mora dodati sovjetsko proglašenje rata Japanu; pitanje nije bilo jesu li Japanci spremni na nastavak ratovanja - oni više nisu mogli ratovati zbog nedostataka oružja i prehrane.
Kritičari atomskog bombardiranja tvrde da je Japan pokušavao početi pregovore o kapitulaciji, ali da su ih Amerikanci ignorirali. Umjesto toga, upotrijebili su atomsko naoružanje najviše da bi prestrašili buduće neprijatelje, [[Sovjetski savez]]. Također se procjenjuje da SAD nisu htjele da veliki novci uloženi u ''Manhattan projekt'' odu u nepovrat bez da se novo oružje ne upotrijebi.
Jedan od kritičara upotrebe atomskog naoružanja bio je i [[Albert Einstein]]. On je ranije, pod strahom da bi [[nacizam|nacisti]] mogli napraviti [[atomska bomba|atomsku bombu]], zajedno s drugim istaknutim fizičarima potpisao pismo u kojem se zahtjeva od predsjednika [[Franklin Delano Roosevelt|Roosevelta]] da usavrši atomsko naoružanje. Kada je kasnije vidio pustoš i razaranje na mjestu atomskih bombardiranja, predomislio se. Američki vojni generali [[Douglas MacArthur]] i [[Dwight D. Eisenhower]] su također bili kritičari upotrebe atomskog oružja.
| |||