Vrelište: razlika između inačica

== Ovisnost vrelišta o tlaku ==

Vrelište nije isto kod svakog [[tlak]]a. Povišenje tlaka povećava, a smanjenje tlaka snizuje temperaturu vrelišta. Kod normalnog atmosferskog tlaka voda vrije kod 100 °C. Međutim, ako je tlak veći, voda će vrijeti kod temperature iznad 100 °C, ako je tlak manji, voda će vrijeti ispod 100 °C. Povišenje vrelišta zbog povećanja tlaka može se mjeriti pomoću [[Denis Papin|Papinova lonca]]. To je zatvorena posuda u kojoj se voda zagrijavanjem pretvara u [[vodena para|vodenu paru]]. Na poklopcu se nalazi [[manometar]] (tlakomjer) i [[termometar]], kojim mjerimo tlak i temperaturu u loncu. Nastala para ne može izaći, i zato se u posudi povisuje tlak. Posuda ima [[sigurnosni ventil]]. On ispušta paru kad tlak prijeđe određenu vrijednost. Mjerenja su pokazala da kod tlaka od 2 [[Bar (jedinica)|bara]] voda vrije kod 119 °C, a kod tlaka od 4 bara kod 142,9 °C. Kod [[Kuhanje|kuhanja]] nije važno da voda vrije, već je potrebna visoka temperatura. Da se hrana brže pripremi, mora se lonac u kojem se hrana kuha pokriti teškim poklopcem, a u većim kuhinjama upotrebljava se Papinov lonac. Taj se lonac upotrebljava i za kuhanje na visokim [[planina]]ma gdje voda vrije ispod 100 °C. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

 

== Vrelište nekih materijala ==