Mile Budak: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 62:
}}
'''Mile Budak''' ([[Sveti Rok (Lovinac)|Sveti Rok]], [[30. kolovoza]] [[1889.]] – [[7. lipnja]] [[Zagreb]], [[1945.]]),<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/13864/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Budak, Mile], preuzeto 29. rujna 2012.</ref> bio je [[Hrvatska|hrvatski]], [[političar]], [[odvjetnik]], jedan od ideologa [[Ustaše|ustaškoga]] pokreta,<ref>''Triple Myth'' by Stella Alexander, Columbia University Press, 1987.<!-- ISBN/ISSN, page(s) needed --></ref>
▲'''Mile Budak''' ([[Sveti Rok (Lovinac)|Sveti Rok]], [[30. kolovoza]] [[1889.]] – [[7. lipnja]] [[Zagreb]], [[1945.]]),<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/13864/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Budak, Mile], preuzeto 29. rujna 2012.</ref> bio je [[Hrvatska|hrvatski]], [[političar]], [[odvjetnik]], jedan od ideologa [[Ustaše|ustaškoga]] pokreta,<ref>''Triple Myth'' by Stella Alexander, Columbia University Press, 1987.<!-- ISBN/ISSN, page(s) needed --></ref>, potpisnik rasnih zakona usmjerenih protiv Srba, Židova i Roma<ref>To Kill a Nation: The Attack on Yugoslavia by Michael Parenti, Verso, 2002 p. 45<br/>The full text of the racist law was published in Narodne novine from 4. june 1941. with and titled as "Zakonske odredbe o zaštiti narodne i arijske kulture hrvatskog naroda"</ref>, [[ministar]] u vladi [[NDH]], prozaik, [[romanopisac]] i [[novelist]]. Poslije pada režima NDH 1945. jugoslavenske komunističke vlasti osudile su ga na smrt i pogubile. U Hrvatskoj postoje brojni pokušaji njegove rehabilitacije, što je često predmet polemika i kontroverzi.<ref>''Social Currents in Eastern Europe: The Sources and Consequences of the Great Transformation'' by Sabrina P. Ramet, 2nd edition, Duke University Press, 1995; ISBN 0-8223-1548-3, ISBN 978-0-8223-1548-3 (str. 418)</ref> U Titovoj Jugoslaviji proglašen je [[ratni zločin |ratnim zločincem]].<ref>Tomislav Jonjić, Stjepan Matković: [http://hrcak.srce.hr/file/155120 ''Presuda protiv Mile Budaka i družine pronađena je i objavljena ''], Društvena istaživanja, br.2/2013., str. 369.-370., 372.<br>"''...javni tužitelj Hrvatske podigao je 1. lipnja 1945. [[optužnica br. K. 68/1945.|optužnicu br. K. 68/1945.]] protiv dr. Mile Budaka i devet visokih političkih, pravosudnih i vojnih dužnosnika Nezavisne Države Hrvatske koji su bili isporučeni: pukovnika [[Juraj Rukavina|Jurja Juce Rukavine]], predsjednika Prijekoga suda dr. [[Ivan Vidnjević|Ivana Vidnjevića]], predsjednika Hrvatske državne vlade, dr. [[Nikola Mandić|Nikole Mandića]], te ministara dr. [[Julije Makanec|Julija Makanca]], [[Nikola Steinfel|Nikole Steinfela]] i dr. [[Pavao Canki|Pavla Cankija]], kao i ustaškoga doglavnika [[Ademaga Mešić|Ademage Mešića]], generala [[Lavoslav Milić|Lavoslava Milića]] i glavara građanske uprave u oslobođenoj Dalmaciji, dr. [[Bruno Nardelli|Bruna Nardellija]]. Svima je stavljeno na teret: da su osnovali "protunarodnu terorističko-izdajničku organizaciju 'Ustaša', odnosno naknadno istoj pristupili ili bili sa njom usko povezani", pa su time počinili zločin veleizdaje protiv vlastitog naroda; da su "kao rukovodioci, prvaci, podstrekači, pomagači (...) inspirirali, organizirali i sudjelovali u izvršenju" velikoga broja zločina, od kojih je znatan broj poimence, ali vrlo općenito, naveden. ... Vojdrag Berčić, ...bio istražitelj i Budaku i Mandiću, ustvrdio je kasnije da su svi optuženici imali "svoje odvjetnike"...Ta je tvrdnja uglavnom netočna. Osumnjičenici nisu imali branitelje tijekom istrage, a ni pošto je optužnica podignuta, njihovo se pravo na obranu nije poštovalo...Poznati zagrebački odvjetnik dr. [[Ivo Politeo]] ...branio najmanje osam, a vjerojatno čak devet od ukupno deset optuženika...Suđeni su zbog djela veleizdaje i ratnog zločinstva po Vojnom zakonu...''"</ref>
Osobni liječnik Ante Pavelića, [[Mile Budak (liječnik)|Mile Budak]], njegov je nećak.<ref name="Bajruši">Robert Bajruši: [http://arhiva.nacional.hr/clanak/14109/stjepan-steiner-titov-ratni-lijecnik-i-svjedok-najvecih-partizanskih-bitki ''Stjepan Steiner - Titov ratni liječnik i svjedok najvećih partizanskih bitki''], Nacional br. 485, 31. ožujka 2005. Pristupljeno 20. kolovoza 2016.</ref><ref name="viktimologija">Josip Pečarić: [http://www.viktimologija.com.hr/index.php/tragom-proslosti/875-dr-stanko-sielski-pravednik-medu-narodima ''Dr Stanko Sielski - Pravednik među narodima''], Hrvatsko žrtvoslovno društvo, 22. travnja 2015. Pristupljeno 20. kolovoza 2016.</ref>
Line 80 ⟶ 79:
Proglašenje NDH dočekuje ga u bolnici gdje je krajem ožujka [[1941.]] godine operiran. Nakon proglašenja [[NDH|NDH]] Budak postaje glavni čovjek propagande ustaškog režima.<ref>Yugoslavia as History: Twice There was a Country by John R. Lampe, Cambridge University Press, 2000; ISBN 0-521-77401-2, ISBN 978-0-521-77401-7 (p. 208)</ref> Hrvatski književnik [[Miroslav Krleža|Mirloslav Krleža]] Budaka opisuje kao "ministra sa strojnicom".
{{citat2|Mi imamo ne samo pravo, nego i dužnost tražiti od ovdašnjeg pravoslavnog življa, da taj živalj uvidi, što jest i da se prema tome snađe. Imamo zato pravo govoriti, ako je tko Srbin ima Srbiju, i to je njegova domovina. (Ministar Mile Budak na skupu u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]])}}<ref>[[Hrvoje Matković]], ''Povijest Nezavisne Države Hrvatske'', Drugo, dopunjeno izdanje, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2002., ISBN 953-6308-39-8, str. 180.</ref>
U prosincu 1941. godine postao je član [[HAZU]].<ref name="tko je tko"/> U [[Vlada NDH|vladi NDH]] bio je ministar nastave, zatim ministar vanjskih poslova te poslanik u [[Berlin]]u (1941.-43.). Na vlastiti zahtjev je [[5. studenoga]] [[1943.]] godine razriješen dužnosti ministra vanjskih poslova i umirovljen.<ref name="tko je tko"/> Iz Zagreba odlazi [[6. svibnja]] [[1945.]] godine, britanske vojne vlasti su ga [[18. svibnja]] iste godine izručile jugoslavenskim vlastima, a Vojni sud II. armije optužio ga je za ratni zločin, Budak se izjasnio kao nevin po svim točkama optužbe, a isti je dan osuđen na smrt vješanjem.<ref>[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1348 LZMK / Krležijana: Budak, Mile], pristupljeno 15. rujna 2015.</ref><ref name="tko je tko"/> Zajedno s ostalim članovima vlade NDH likvidiran je u [[Maksimir]]skoj šumi i pokopan u zajedničkoj grobnici čije je mjesto sve do današnjega dana nepoznato.▼
▲Na vlastiti zahtjev je [[5. studenoga]] [[1943.]] godine razriješen dužnosti ministra vanjskih poslova i umirovljen.<ref name="tko je tko"/> Iz Zagreba odlazi [[6. svibnja]] [[1945.]] godine, britanske vojne vlasti su ga [[18. svibnja]] iste godine izručile jugoslavenskim vlastima, a Vojni sud II. armije optužio ga je za ratni zločin, Budak se izjasnio kao nevin po svim točkama optužbe, a isti je dan osuđen na smrt vješanjem.<ref>[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1348 LZMK / Krležijana: Budak, Mile], pristupljeno 15. rujna 2015.</ref><ref name="tko je tko"/> Zajedno s ostalim članovima vlade NDH likvidiran je u [[Maksimir]]skoj šumi i pokopan u zajedničkoj grobnici čije je mjesto sve do današnjega dana nepoznato.
Tijekom i nakon [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]] nekoliko je ulica po gradovima i selima u Hrvatskoj nazvano po Budaku<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/bauk-zeli-ukloniti-ulice-mile-budaka-i-10-travnja-522449 Bauk želi ukloniti ulice Mile Budaka i 10. travnja]</ref> kao i jedna u Mostaru u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].<ref>[https://www.google.hr/maps/place/Dr.+Mile+Budaka,+Mostar+88000,+Bosna+i+Hercegovina/@43.3507286,17.8058518,17z/data=!3m1!4b1!4m5!3m4!1s0x134b43a0398daa09:0xbc58dd05c1c25b10!8m2!3d43.3507247!4d17.8080405 Ulica Dr Mile Budaka, Mostar]</ref>
| |||