Zračna luka „Franjo Tuđman”: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{Infookvir aerodrom
| ime = Međunarodna Zračna luka Zagreb - NPT „Franjo Tuđman”
| izvorno ime =
| slika = Mzlz.svg
Redak 42:
| stat4-naziv = Pošta (tona)
| stat4-podatak =
| fusnota = <ref>[http://www.zagreb-airport.hr/o-nama/statistike/statistike-za-2015 Statistika za 2015. - Zračna luka „Franjo Tuđman” | Franjo Tuđman Airport], Pristupljenopristupljeno 9. ožujka 2016.</ref>
}}
 
'''Zračna luka Zagreb„Franjo Tuđman”''' je najveća je i najznačajnija [[zračna luka]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. NoviNazvana putnički terminal nosi ime Franjo Tuđmanje po prvom hrvatskom predsjedniku dr. [[Franjo Tuđman|Franji Tuđmanu]] (1922.-1999.), povjesničaru i državniku pod čijim je vodstvom Hrvatska ostvarila svoju državnu nezavisnost te izašla kao pobjednik u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Zračna luka nalazi se nalazi 10 kmkilometara jugoistočno od središta [[Zagreb|Zagreba]]a na području grada [[Velika Gorica|Velike Gorice]]. Civilnog je i vojnog karaktera jer se u sklopu nje nalazi vojarna „Pukovnik Marko Živković”. Također, unutar Zračne luke „Franjo Tuđman” smješteno je upravno sjedište [[Hrvatska kontrola zračne plovidbe|Hrvatske kontrole zračne plovidbe]], te [http://ss-zrakoplovna-rperesina-vg.skole.hr/ Zrakoplovno-tehnička škola "Rudolfa Perešina"].
 
U 2015. godini kroz zračnu je luku prošlo 2 .587 .798 putnika pa se prema tom podatku nalazi među deset najprometnijih zračnih luka na prostoru između [[Jadran]]a i [[Baltik]]a.
 
Zračna luka nalazi se pod [[koncesija|koncesijom]] od 2012. godine na temelju ugovora kojeg je državna vlada sklopila s francuskim konzorcijem ZAIC (Zagreb Airport International Company) na rok od 30 godina. Ugovor je sklopljen spod uvjetom da koncesionar, ZAIC, izgradi novi putnički terminal te poveća promet za što je dobio i upravljačka prava nad zračnom lukom. U tu svrhu ZAIC je ZAIC osnovao tvrtku Međunarodna zračna luka Zagreb d.d. (MZLZ) koja trenutnotrenutačno upravlja sa Zračnom lukom „Franjo Tuđman”, a bivša tvrtka Zračna luka Zagreb d.o.o. koja je upravljala lukom sada ima funkciju pružanja stručne i tehničke pomoći [[Vlada Republike Hrvatske|Vladi Republike Hrvatske]] kao davatelju koncesije u nadzoru provedbe spomenutog ugovora o koncesiji.<ref>[http://zlz-zagreb-airport.hr/hr/povijest-zra%C4%8Dne-luke-zagreb-doo Tvrtka Zračna luka Zagreb d.d.] Pristupljenopristupljeno 25. veljače 2016.</ref>
 
== Povijesni razvoj ==
Redak 56:
 
=== Aerodrom Borongaj ===
Prva zračna luka sa svim potrebnim objektima za slijetanje i uzlijetanje izgrađena je na Borongaju, kraj istoimenog ranžirnog kolodvora, tada 6 kmkilometara udaljenom od samog grada. [[15. veljače]] [[1928.]] godine otvara se prva zrakoplovna linija između Zagreba i [[Beograd]]a. Te je godine prevezeno 1.322 putnika i 10 tona tereta. Već sljedećih godina otvaraju se domaće linije koje Zagreb povezuju s [[Dubrovnik]]om, [[Ljubljana|Ljubljanom]], [[Split]]om, i [[Sarajevo]]m..., ite ostale međunarodne linije s [[Graz|Grazom]]om, [[Klagenfurt]]om, [[Beč]]om, [[Prag]]om, [[Budimpešta|Budimpeštom]], [[Trst]]om i [[Milano]]m.
 
Zračna luka Borongaj korištena je i za civilni [[zračni promet]] i za vojne potrebe. Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] prestaje civilni zračni promet i zračna luka se luka koristi isključivo u vojne svrhe.
 
=== Aerodrom Lučko ===
Redak 76:
 
=== Zračna luka Zagreb ===
 
Stvaranjem slobodne i nezavisne hrvatske države, službeni naziv postaje Zračna luka Zagreb. Odonda je izvršeno nekoliko, što većih što manjih, obnova eksterijera i interijera putničkog terminala, piste i rulnih staza, a isto tako je na području zračne luke izgrađena baza za nacionalnog zračnog prijevoznika [[Croatia Airlines]].
Dana 2. i 3. svibnja 1995. za vrijeme [[Domovinski rat|velikosrpske agresije]] [[RSK|pobunjeni Srbi]] su na zapovijed Milana Martića [[raketiranje Zagreba 1995.|raketirali]] civilne ciljeve po Zagrebu i samu zračnu luku.<ref>{{cite web|author=Foto: Arhiva VL |url=http://www.vecernji.hr/regije/almira-osmanovic-taj-dan-nikada-necu-zaboraviti-clanak-134420 |title=Almira Osmanović: Taj dan nikada neću zaboraviti - Večernji.hr |publisher=Vecernji.hr |date= |accessdate=3. svibnja 2014.}}</ref>
Line 84 ⟶ 83:
U sklopu Zračne luke „Franjo Tuđman”, na njezinom istočnom dijelu, nalazi se vojarna „Pukovnik Marko Živković” koja je ujedno i mjesto Zapovjedništva [[HRZ|Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i PZO]]. Također, vojarna je i dom 91. zrakoplovne baze Zagreb, koja u svom sastavu, osim transportnih zrakoplova i helikoptera na raspolaganju ima i jednu eskadrilu lovaca [[MiG-21]]bisD.
 
== Izgradnja novog putničkog terminala ==
[[Datoteka:Zagreb airport - departure hall.jpg|thumb|250px|Unutrašnjost staroga putničkog terminala]]
*Dana [[2. kolovoza]] [[2007.]] postignut je dogovor između predsjednika hrvatske Vlade i zagrebačkog gradonačelnika da će [[Vlada]] i [[Grad Zagreb]] sufinancirati izgradnju novog putničkog terminala u zagrebačkoj zračnoj luci. Novi terminal na oko 65.600 m<sup>2</sup> mogao bi primiti 3,3 milijuna putnika godišnje. Putnička zgrada imala bi u početku 11 avio-mostova.
*Dana [[11. travnja]] [[2012.]] francuskom konzorciju ZAIC (Zagreb Airport International Company), kojeg čine [[Aéroports de Paris|Uprava Aeroports de Paris]], francuska građevinska tvrtka ''Bouygues Batiment International'' i hrvatska građevinska tvrtka ''Viadukt d.d'', dana je koncesija u trajanju od 30 godina za izgradnju novog putničkog terminala te upravljanje i korištenje zračne luke. <ref>[http://www.24sata.hr/biznis/ugovor-o-koncesiji-za-zracnu-luku-francuzi-potpisuju-u-vladi-261441 Potpisan ugovor o koncesiji]</ref>
*Dana [[5. prosinca]] [[2013.]] konzorcij ZAIC, točnije, od njega osnovana tvrtka Međunarodna zračna luka Zagreb d.d. preuzela je upravljačka prava i započela s vođenjem poslovanja u Zračnoj luci „Franjo Tuđman”, <ref>[http://www.mppi.hr/default.aspx?id=11513 Konzorcij preuzeo zračnu luku]</ref> a nekoliko mjeseci kasnije započela je izgradnja novog terminala koji bi trebao biti izgrađen do kraja [[2016.]] godine, dok bi u operativnoj funkciji trebao biti najkasnije u [[ožujak|ožujku]] [[2017.]] godine.
 
== Statistika prometa ==
== Statistika prometa <ref>[http://www.zagreb-airport.hr/o-nama/statistike/statistike-za-2015 Statistički podatci za 2015.] Pristupljeno 9. ožujka 2016.</ref>==
{| class="wikitable"
|-
Line 163 ⟶ 162:
|align="right" |
|-
|align== Statistika prometa"center"| 2015.<ref>[http://www.zagreb-airport.hr/o-nama/statistike/statistike-za-2015 Statistički podatci za 2015.], Pristupljenopristupljeno 9. ožujka 2016.</ref>==
|align="center"| 2015.
|align="right" | 19.927
|align="right" | 880.269
Line 178 ⟶ 177:
|}
 
== KompanijeTvrtke i destinacijeodredišta ==
 
{| class="wikitable sortable jquery-tablesorter"
!tvrtka
!Kompanija
!odredišta
!Destinacija
|-
|[[Aeroflot]]
|[[Zračna luka Šeremetjevo|Moskva-SheremetyevoŠeremetjevo]]
|-
|[[Air Europa]]
|sezonski čarter: [[Zračna luka Zaragoza|Zaragoza]]
|-
|[[Air EuropaFrance]]
|[[Zračna luka Charles de Gaulle|Pariz-Charles de Gaulle]]
|Sezonski čarter: Zaragoza
|-
|[[Air FranceMalta]]
|sezonski čarter: [[Zračna luka Malta|Malta]]
|Paris-Charles de Gaulle
|-
|[[Air Serbia]]
|[[Zračna luka Nikola Tesla|Beograd]]
|-
|[[Air Transat]]
|sezonski: [[Zračna luka Toronto-Pearson|Toronto-Pearson]]
|Sezonski: Toronto
|-
|[[Austrian Airlines]]
|[[Zračna luka Beč|Beč]]
|Beč
|-
|[[British Airways]]
|[[Zračna luka London Heathrow|London-Heathrow]]
|-
|[[Brussels Airlines]]
|[[Zračna luka Bruxelles|Bruxelles]]
|-
|[[Croatia Airlines]]
|[[Zračna luka Amsterdam Schiphol|Amsterdam]]Barcelona, [[Zračna luka Bruxelles|Bruxelles]][[Zračna luka Kopenhagen|Kopenhagen]], [[Zračna luka Dubrovnik|Dubrovnik]], [[Zračna luka Frankfurt na Majni|Frankfurt na Majni]]Lisabon,[[Zračna luka London Heathrow|London-Heathrow]]Milan-Malpensa,[[Zračna luka München|München]]Paris[[Zračna luka Charles de Gaulle|Pariz-Charles de Gaulle]]Pristina, Prag, [[Zračna luka Pula|Pula]], [[Zračna luka Rim-Fiumicino|Rim-Fiumicino]][[Zračna luka Sarajevo|Sarajevo]]Skopje[[Zračna luka Aleksandar Veliki|Skoplje]], [[Zračna luka Split|Split]], Sankt-Peterburg,[[Zračna luka Beč|Beč]], [[Zračna luka Zadar|Zadar]], [[Zračna luka Zürich|Zürich]]<br>
sezonski: [[Zračna luka Antalya|Antalya]], [[Zračna luka Eleftherios Venizelos|Atena]], [[Zračna luka Barcelona|Barcelona]], [[Zračna luka Brač|Brač]], [[Zračna luka Henri Coandă|Bukurešt]] (početak 19. svibnja 2017.), [[Zračna luka Helsinki-Vantaa|Helsinki]] (početak 21. svibnja 2017.), [[Zračna luka Lisabon|Lisabon]], [[Zračna luka Milan-Malpensa|Milan-Malpensa]], [[Zračna luka Oslo-Gardermoen|Oslo-Gardermoen]] (početak 21. svibnja 2017.), [[Zračna luka Václava Havela|Prag]], [[Zračna luka Adem Jashari Priština|Priština]], [[Zračna luka Pulkovo|Saint Petersburg]], [[Zračna luka Stockholm-Arlanda|Stockholm-Arlanda]] (početak 19. svibnja 2017.), [[Zračna luka Ben Gurion|Tel Aviv-Ben Gurion]]
'''Sezonski:''' Antalya, Atena, [[Zračna luka Brač|Bol]], [[Zračna luka Osijek|Osijek]], [[Zračna luka Rijeka|Rijeka]], Tel Aviv-Ben Gurion
|-
|[[Czech Airlines]]
|[[Zračna luka Václava Havela|Prag]]
|Prag
|-
|Emirates