Inačica od 26. veljače 2017. u 13:28 uredi Drago Karlo (razgovor \| doprinosi) 578 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 16. ožujka 2017. u 21:47 uredi ukloni ovu izmjenu Drago Karlo (razgovor \| doprinosi) 578 edits Podnaslov, dijagram Novija izmjena →
Redak 1: '''Topljivost''' je svojstvo tvari da s drugom tvari tvori homogenu smjesu. Najčešće je otapalo kapljevina, dok otopljena tvar može biti čvrsta, kapljevita ili plinovita. <ref name="Top">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61798] Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Hrvatska enciklopedija: Topljivost</ref> ~~'''Topljivost''' je svojstvo [[otopljena tvar\|otopljene tvari]] definirano količinom te tvari koja se može otopiti u nekom [[otapalo\|otapalu]], a da pri tom nastala [[otopina]] bude u ravnoteži.~~ Postoje i čvrste otopine, homogene smjese čvrstih tvari (npr. slitine, staklo). Tvari se otapanjem mogu međusobno miješati u svim omjerima (primjerice etanol i voda), u ograničenim omjerima ili u zanemarivim omjerima, kada se smatraju netopljivima. Otopina koja sadrži maksimalnu ravnotežnu količinu otopljene tvari pri danim uvjetima naziva se '''zasićenom''' otopinom. Pri određenim uvjetima količina otopljene tvari može biti nešto veća od ravnotežne, a nastala metastabilna otopina naziva se '''prezasićenom'''. Količina otopljene tvari se najčešće izražava kao množinska ili masena koncentracija, ili pak kao množinski ili maseni udjel otopljene tvari u otapalu. Topljivost tvari ovisi o međumolekulskim silama između otapala i otopljene tvari, odn. o energetskim promjenama tijekom otapanja. Utjecaj polarnosti otapala na topljivost neke tvari najčešće se opisuje pravilom prema kojemu slično otapa slično, što znači da će se polarne tvari najbolje otapati u polarnim otapalima, a nepolarne u nepolarnima, iako to pravilo nije uvijek primjenljivo. Temperatura i tlak utječu na ravnotežu otapanja. S porastom temperature topljivost čvrstih tvari najčešće se povećava, dok plinovi postaju slabije topljivi u vodi, ali bolje topljivi u organskim otapalima. Topljivost plinova proporcionalna je tlaku plina (Henryjev zakon). Brzina otapanja ovisi o veličini čestica, jer se otapanje zbiva samo na površini čestice, pa se manje čestice otapaju brže, jer imaju veću specifičnu površinu. Brzina otapanja također ovisi o miješanju (koje ubrzava otapanje), količini već otopljene tvari (približavanjem koncentracije maksimalnoj topljivosti otapanje se usporava) i temperaturi, koja uz povećanje maksimalne topljivosti povećava i brzinu otapanja. <ref name="Top"/> ~~Obično~~Topljivost se obično definira kao masa otopljene tvari na 100 g otapala (vode) pri 20°C.▼ ▲Obično se definira kao masa otopljene tvari na 100 g otapala (vode) pri 20°C. == Topljivost u vodi prema vrsti kemijske veze == Line 17 ⟶ 26: </table> == Topljivost ionskih spojeva ~~s ionskom vezom~~ u vodi == [[File:SolubilityVsTemperature.svg\|mini\|400px\|right\|Dijagram topljivosti nekih soli u vodi ovisno o temperaturi]] <table class="wikitable"> <tr><th>Topljive soli</th><th>Netopljive soli</th></tr> Line 28 ⟶ 37: </table> ==Ovisnost topljivosti o temperaturi== ~~== Vidi još ==~~ Topljivost tvari u vodi je znakovito svojstvo te tvari, izražava se u gramima otopljene tvari na 100 g vode pri promatranoj temperaturi. Topljivost može za različite tvari biti vrlo različita (netopljive, slabo topljive, dobro topljive tvari), a redovito se mijenja s temperaturom: s porastom temperature najčešće se povećava, ali se može i smanjivati ili se u jednom temperaturnom intervalu povećavati, a u drugome smanjivati (dijagram). * [[Tablica topljivosti soli]]▼ ▲*== [[Tablica topljivosti soli]] == '''{{Glavni\|Tablica topljivosti soli}}''' ==Izvori== [[Kategorija:~~Kemija~~Opća kemija]]▼ ~~{{Mrva-kem}}~~ ▲[[Kategorija:Kemija]] [[Kategorija:Otopine]]

Topljivost: razlika između inačica