Humska zemlja: razlika između inačica

 

Hum je obuhvaćao područje uz [[Jadransko more]] od ušća [[Neretva|Neretve]] do [[Dubrovnik]]a, uključujući i [[Pelješac]]. Na sjeverozapadu je graničilo s [[Neretvanska kneževina|područjem]] [[Neretvani|Neretvana]] i [[Hrvatska|hrvatskom državom]], na sjeveru s [[Bosna|Bosnom]], na istoku sa [[Raška (država)|Raškom]] i na jugoistoku s [[Travunja|Travunjom]] i [[Dubrovnik]]om.<ref name="LZMK" /> [[Ston]] je bio sjedište biskupije (koja se prvi put spominje 877.), a neko vrijeme vjerojatno i sjedište Huma. Grad Buna nalazio se nad izvorom istoimene rijeke na mjestu današnjeg [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaja]], središta Humske zemlje. U ranome srednjem vijeku bio je nezavisna država. U 10. stoljeću spominje se kao neovisna oblast s domaćim knezovima (arhontima) pod vlašću domaće [[Mihajlo Višević|dinastije Viševića]]. U prvoj polovici 10. stoljeća Humom je vladao [[Mihajlo Višević]], koji je bio u političkim vezama s hrvatskim kraljem [[Tomislav]]om i sudjelovao u radu [[Splitski crkveni sabori|sabora u Splitu 925]].<ref name="LZMK" /> Mletačka kronika (Ivan Mlečanin) spominje Mihajla, "kneza Slavena". Još jasnije govori o njemu, kad piše o duždevanju Ursusa II. godine 912.: "Zatim i svu zemlju hrvatsku, kojom vlada knez Mihajlo Višević". U crkvenom pogledu Hum je u prvoj polovici 11. stoljeća potpadao pod jurisdikciju [[dubrovačka biskupija|dubrovačkoga nadbiskupa]]. Prvotna jezgra Humskoga kneštva bila je [[Neretvanska kneževina]], vladari koje su priznavali vazalni položaj prema susjednim moćnijim vladarima.<ref name="HELZMK"/>

 

== Ljetopis popa Dukljanina ==