Inačica od 10. rujna 2014. u 20:50 uredi Peregrin Falcon (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 1.256 edits prisustvo > prisutnost ← Starija izmjena		Inačica od 23. ožujka 2017. u 22:48 uredi ukloni ovu izmjenu Drago Karlo (razgovor \| doprinosi) 578 edits Uredio, slike, poveznice, reference Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Flame test.jpg\|~~200px~~300px\|desno\|thumb\|Kvalitativna analiza prisutnosti ~~[[bakar\|~~bakra~~]].~~]] [[File:Column chromatography - Feb. 2014.jpg\|mini\|300px\|desno\|Uređaj za kolonsku kromatografiju]] ~~'''Analitička kemija''' jedna je od disciplina [[kemija\|kemije]]. Bavi se analizom različitih [[materijal]]a s ciljem dobivanja podataka o njihovoj strukturi i [[kemijski sastav\|kemijskom sastavu]].~~ [[File:Gas Chromatography Laboratory.jpg\|thumb\|right\|300 px\|Laboratorij za plinsku kromatografiju]] '''Analitička kemija''' je grana kemije koja se bavi istraživanjem kvalitativnog i kvantitativnog sastava tvari metodama kemijske analize. Ako se istražuje od čega se neka tvar sastoji, radi se o kvalitativnoj analizi, a ako se traže omjeri pojedinih sastavnih dijelova tvari, govori se o kvantitativnoj analizi. <ref>[http://proleksis.lzmk.hr/8516/] Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Proleksis enciklopedija: Analitička kemija</ref> '''Analitička kemija''' je kemijska disciplina koja proučava i razvija metode odjeljivanja, dokazivanja i određivanja analita u složenim uzorcima. <ref>[http://struna.ihjj.hr/naziv/analiticka-kemija/3402/#naziv] Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Strukovno nazivlje: Analitička kemija</ref> Dijeli se na dvije osnovne grane: kvalitativnu i kvantitavnu. Kvalitativna neorganska analiza analizira prisutnost nekog [[kemijski element\|kemijskog elementa]] ili neorganskog spoja u danoj formuli. Kvalitativna organska analiza analizira prisutnost neke funkcionalne grupe ili organskog spoja u danoj formuli. ==Što sve uključuje analitička kemija?== Kvantitativna analiza određuje količinu nekog elementa ili kemijskog spoja u danoj formuli. Kvantitativna analiza može podrazumijevati mjerenje [[masa\|mase]] ili [[volumen]]a analizirane tvari. Također, moguće je mjeriti neku veličinu koja je proporcionalna količini [[tvar]]i u uzorku, npr. intenzitet [[svjetlost]]i, [[električna vodljivost\|električnu vodljivost]] itd. Analitička kemija uključuje odjeljivanje, dokazivanje i određivanje pojedinih sastojaka (analita) u uzorku tvari. Sastojak uzorka koji se određuje naziva se analit. Kvalitativnom analizom pribavljaju se saznanja o kemijskom identitetu analita u uzorku a kvantitativna analiza daje brojčane podatke o relativnim količinama jednog ili više analita. Prije izvođenja kvantitativne analize potrebni su kvalitativni podaci. Odjeljivanja su često dio i kvalitativne i kvantitativne analize.<ref name="Ana"> D. A. Skoog, D. M. West, F. J. Holler: Osnove analitičke kemije, Školska knjiga, Zagreb 1999., 1.izdanje, ISBN 953-0-30919-8</ref> ==Uloga analitičke kemije u znanosti== Gravimetrijske metode se odnose na određivanje mase tvari ili neke druge tvari koja je s njom povezana. Volumetrijske metode mjere volumen otopine reagensa, koji treba utrošiti za potpunu reakciju s analiziranom tvari. Elektroanalitičke metode podrazumijevaju mjerenje električnih osobina kao što su npr. potencijal, jačina struje, [[otpor]] ili količna [[naboj]]a. Spektroskopske metode se baziraju na mjerenju interakcije između elektromagnetnog zračenja i komponenata uzorka. Također, postoje i druge specifične metode kao što su npr. [[masena spektroskopija]], mjerenje brzine radioaktivnog raspada, topline reakcije, optičke aktivnosti, indeksa prelamanja, itd. Poznati kemičar [[Wilhelm Ostwald]] pisao je 1894. o analitičkoj kemiji kao „umjetnosti raspoznavanja različitih tvari i određivanja njihovih sastavnih dijelova” te zato zauzima istaknuto mjesto u primjeni [[Znanost\|znanosti]]. Danas je analitička kemija manje umjetnost a puno više znanost sa vrlo širokom primjenom npr. u industriji automobila, medicini, metalurgiji, eksploataciji nafte i plina, [[Agronomija\|agronomiji]], [[Arheologija\|arheologiji]] itd.<ref name="Ana"/> ==Podjela kvantitativnih analitičkih metoda== Rezultati tipične kvantitativne analize dobivaju se iz dviju vrsta mjerenja: :# mjerenje mase ili volumena uzorka za analizu, :# mjerenje nekog svojstva koje je razmjerno količini analita u tom uzorku, čime najčešće analiza i završava. Kemičari svrstavaju analitičke metode prema prirodi tog završnog mjerenja. [[Gravimetrija\|Gravimetrijskim metodama]] određuje se masa analita ili [[Kemijski spojevi\|kemijskog spoja]] koji je u poznatom kemijskom odnosu s analitom. Volumetrijskim metodama mjeri se volumen otopine reagensa potrebnog za potpunu reakciju a analitom. Elektroanalitičkim metodama mjere se električna svojstva kao što su potencijal, jakost struje, otpor i količina elektriciteta. [[Spektroskopija\|Spektroskopske metode]] temelje se na mjerenju interakcije između [[Elektromagnetsko zračenje\|elektromagnetskog zračenja]] i atoma ili molekula analita, ili na mjerenju zračenja koje analit emitira. Preostaje skupina različitih metoda koje se temelje na mjerenjima svojstava kao što je odnos mase i naboja, brzina radioaktivnog raspada, [[Termokemija\|toplina reakcije]], termička vodljivost, optička aktivnost.<ref name="Ana"/> ==Stupnjevi tipične kvantitativne analize== Tipična kvantitativna analiza sastoji se od niza faza:<ref name="Ana"/> ::[[File:Faze analitičke kemije.png\|thumb\|left\|350px\|Faze kvantitativne analize]] {{Portal Kemija}} {{Područja kemije}} ==Izvori== [[Kategorija:Analitička kemija\| ]] [[Kategorija:Kemija]]

Analitička kemija: razlika između inačica