Inačica od 4. travnja 2017. u 22:18 uredi Artus (razgovor \| doprinosi) 407 edits vandalizam ← Starija izmjena		Inačica od 9. travnja 2017. u 13:16 uredi ukloni ovu izmjenu Pravo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 462 edits →‎Znanstveni rad Novija izmjena →
Redak 22: == Znanstveni rad == [[Datoteka:Main relativizers.jpg\|mini\|300px\|Rezultati istraživanja Snježane Kordić koji pokazuju da se u odnosnim rečenicama nepromjenjiva riječ ''što'' najviše koristi kao stilska rezerva umjesto [[odnosne zamjenice]] ''koji'' u književnom stilu.]] [[Datoteka:Main relativizers.jpg\|mini\|300px\|Rezultati istraživanja Snježane Kordić koji pokazuju da se u odnosnim rečenicama nepromjenjiva riječ ''što'' najviše koristi kao stilska rezerva umjesto [[odnosne zamjenice]] ''koji'' u književnom stilu.]]Snježana Kordić objavila je ~~više znanstvenih~~četiri ~~knjiga~~knjige koje su prevedene na strane jezike<ref>{{cite web\|first=Maja \|last=Isović \|title=Forsiraju netočnu percepciju jezične stvarnosti: intervju sa Snježanom Kordić \|url=http://www.6yka.com/novost/50961/buka-intervju-snjezana-kordic-forsiraju-netocnu-percepciju-jezicne-stvarnosti \|publisher=''[http://www.6yka.com/stranica/home Buka]'' \|date=14. veljače 2014 \|archivedate=26. veljače 2014 \|archiveurl=http://www.webcitation.org/6Ng9nabYY \|accessdate=27. travnja 2014}}</ref> ([[engleski]], [[njemački]] ili [[španjolski]]) i 150<ref>{{cite web\|title=''Hrvatska znanstvena bibliografija'' \|url=http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=173535}}</ref> drugih jezikoslovnih radova<ref>{{cite web\|last=Rakočević \|first=Ksenija \|date=20. lipnja 2015 \|title=Nacionalizam je jedan oblik luđačke košulje: intervju sa Snježanom Kordić \|url=http://www.vijesti.me/caffe/nacionalizam-je-jedan-oblik-ludacke-kosulje-839066 \|publisher=''[[Vijesti (Podgorica)\|Vijesti]]'' \|archivedate=13. srpnja 2015 \|archiveurl=http://bib.irb.hr/datoteka/768100.Intervju_Vijesti_2015.pdf \|location=Podgorica \|issn=1450-6181 \|accessdate=31. srpnja 2015}}</ref> u kojima je istraživala područja [[Gramatika\|gramatike]], [[Sintaksa\|sintakse]], lingvistike teksta, pragmatike, korpusne lingvistike, leksika, [[Sociolingvistika\|sociolingvistike]],<ref>{{cite journal\|last=Ivančić \|first=Barbara \|title=Nessuna lingua è pura: Intervista a Snježana Kordić \|trans_title=Nijedan jezik nije čist: intervju sa Snježanom Kordić \|language=talijanski \|url=http://bib.irb.hr/datoteka/792596.Intervju_Versodove_2015.PDF \|journal=Versodove: rivista di litteratura \|location=Bolonja \|volume=17 \|pages=9 \|date=rujan 2015 \|archivedate=7. siječnja 2016 \| isbn=978-88-9408-452-8 \|accessdate=4. veljače 2016}}</ref> jezične politike<ref>{{cite web\| last=Lajović \|first=Vuk \|title=Političari prodaju maglu: intervju sa Snježanom Kordić \|url=http://bib.irb.hr/datoteka/589513.Intervju_Vijesti_Politicari_prodaju_maglu.pdf \|date=24. srpnja 2012 \|publisher=''[[Vijesti (Podgorica)\|Vijesti]]'' \|archivedate=18. studenog 2012 \|archiveurl=http://www.webcitation.org/6A7znuBvz \|accessdate=18. studenog 2012}}</ref><ref>{{cite web\| last=Penić \|first= Goran \|date=3. srpnja 2012 \|title=Suvremena komunikacija ne poštuje pravopis, nastala je anarhija \|url=http://www.snjezana-kordic.de/Kordic-Silic_u_JL_2012_Pravopis.PDF \|publisher=''[[Jutarnji list]]'' \|pages=str. 15 \|archivedate=18. studenog 2012 \|archiveurl=http://www.webcitation.org/6A806fnj3 \|accessdate=18. studenog 2012}}</ref>, standardologije. Poseban doprinos dala je u istraživanju relativnih ili odnosnih rečenica, [[Zamjenice\|zamjenica]] u ulozi anafore, katafore i deikse, zatim u istraživanju [[Veznici\|veznika]], [[Prilozi\|priloga]], [[Čestice (vrsta riječi) #Prezentativi\|prezentativa]], modalnih [[Glagoli\|glagola]] i egzistencijalnih glagola. ===Sociolingvistički zaključci=== Line 30 ⟶ 31: * u svijetu je danas prestižnija hrvatska od srpske varijante: u beogradskom tjedniku ''NIN''<ref name="Odstrel"/> je izjavila da, kao što je u 20. stoljeću postala prestižnija američka od britanske varijante engleskog i brazilska od europske varijante [[portugalski jezik\|portugalskog]], tako je u 21. stoljeću postala prestižnija hrvatska od srpske varijante "srpskohrvatskog" jezika, iako je govornika srpske varijante brojčano više. Razlozi koji su utjecali na promjenu u prestižu su prema Kordić, npr. to što Beograd, za koji je karakteristična ekavica, više nije glavni grad zajedničke države, a status glavnog grada doprinosi prestižnosti jezičnog oblika koji se u njemu govori. Kao presudni razlog koji je utjecao na pad prestiža srpske varijante navodi porast turizma u svijetu, a Hrvatska je zbog dugačke [[Jadransko more\|Jadranske]] obale turistički znatno posjećenija od Srbije, pa je izraženiji interes stranaca za učenjem hrvatske [[ijekavica\|ijekavice]]. Ova konstatacija S. Kordić nije dočekana s oduševljenjem u narednom broju NIN-a. ==Politički aktivizam== ~~===Teza o politiziranosti struke===~~ Kordić nikada nije bila član neke stranke. Za vrijeme studija sredinom 1980-ih odbijala je ući u komunističku partiju; zbog toga nije bila proglašena za najboljeg studenta, nego je najboljim studentom proglašen student sa nižim ocjenama, ali koji je bio član Saveza komunista i srpske nacionalnosti.<ref>{{cite journal \|author=Kordić, Snježana \|title=Kroatistika i nacionalizam \|url=http://bib.irb.hr/datoteka/430086.KROATISTIKA_I_NACIONALIZAM.PDF \|journal=Književna republika\|volume=3 \|issue=9-12 \|pages=219 \|year=2005 \|accessdate=17. rujna 2013}}, {{Crolist\|id=D1300727101}}.</ref> U svojim djelima napada kolege jezikoslovce kroatiste za nacionalističku ispolitiziranost i optužuje ih da su “''izdali znanost''”.<ref>{{cite web\|first=Snježana \|last=Kordić \|date=5. travnja 2015 \|title=Feral je perfekcija na svim razinama (govor na promociji knjige) \|url=http://tacno.net/zagreb/snjezana-kordic-feral-je-perfekcija-na-svim-razinama/ \|location=Mostar \|publisher=''[http://tacno.net/ Tačno.net]'' \|archivedate=5.travnja 2015 \|archiveurl=http://www.webcitation.org/6XYnI3kHh \|accessdate=10. travnja 2015}}</ref><ref>{{cite web\|first=Neđad \|last=Husković \|date=16. ožujka 2015 \|title=Jezik kao izgovor za segregaciju u obrazovanju: intervju sa Snježanom Kordić \|url=http://bib.irb.hr/datoteka/757773.Intervju-Radio-Mostar-Kordic-16-3-2015.m4a \|publisher=''[http://www.radiomostar.ba/ Radio Mostar]'' \|archivedate=5. travnja 2015 \|archiveurl=http://www.webcitation.org/6XYn9z9sb \|accessdate=8. travnja 2015}} (15 minuta)</ref><ref name="Skolegijum"/> Zalaže se za eliminiranja nacionalizma iz lingvistike.<ref>{{cite web\|date=1. siječnja 2015 \|title=6 najboljih i najgorih u 2014. godini \|url=http://www.prometej.ba/clanak/vijesti/6-najboljih-i-najgorih-u-2014-godini-1842 \|publisher=''[http://www.prometej.ba/ Prometej]'' \|archivedate=8. veljače 2015 \|archiveurl=http://www.webcitation.org/6WBufAGJc \|accessdate=11. ožujka 2015}}</ref><ref>Vidi zadnje poglavlje "Uloga lingvista" u knjizi [http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf ''Jezik i nacionalizam''] str. 366-379.</ref><ref>{{cite journal \|author=Kordić, Snježana \|title=Izmišljanje neodrživih teorija \|url=http://bib.irb.hr/datoteka/427313.Rev._art._SILIC_-_Funkcionalni_stilovi.PDF \|journal=Književna republika\|volume=6 \|issue=3-4 \|pages=244 \|year=2008 \|accessdate=17. Rujna 2013}}, {{NSK-zapis\|id=000714062}}.</ref> Line 42 ⟶ 43: Kritički se osvrćući na pokušaje rehabilitacije [[Draža Mihailović\|Draže Mihailovića]] govori o zločinu [[Četnici u NDH\|četnika]] nad njenom obitelji.<ref name="Osmic" /><ref>{{cite web\|first=Ranko \|last=Pavičević \|title=Jezičkim zatvaranjem protiv pomirenja: intervju sa Snježanom Kordić \|url=http://bib.irb.hr/datoteka/625438.Intervju_Glas_Boke_2012.PDF \|publisher=''Glas Boke'' \|date=studeni 2012 \|pages=str. 16 \|archivedate=14. travnja 2013 \|archiveurl=http://www.webcitation.org/6Frmhy5Z1 \|accessdate=21. veljače 2014}}</ref> Njezine publikacije iz sociolingvistike izazvale su burne reakcije.<ref>{{cite web\|first=Goran \|last=Miljan \|title=Review of the Book ''Jezik i nacionalizam'' \|url=http://hsozkult.geschichte.hu-berlin.de/rezensionen/2012-2-022.pdf \|publisher=''H-Soz-u-Kult'' \|date=6. travnja 2012 \|archivedate=7. srpnja 2012 \|archiveurl=http://www.webcitation.org/68yTlIoWu \|accessdate=18. studenog 2012}}</ref><ref>{{cite web\|first=Nermina \|last=Omerbegović \|date=19. veljače 2013 \|title=Nacionalistički krugovi usađuju krivo uvjerenje da svaka nacija mora imati zaseban jezik: intervju sa Snježanom Kordić \|url=http://www.fena.ba/public2/Category.aspx?news_id=FSA1117561 \|publisher=''Federalna novinska agencija Bosne i Hercegovine'' \|archivedate=22. veljače 2013 \|archiveurl=http://www.webcitation.org/6EcJYQIyT \|accessdate=11. travnja 2014}}</ref> U lipnju 2014. godine potpisuje s grupom intelektualaca i aktivista otvoreno pismo katoličkih biskupima, u kojem se izražava zabrinutost zbog afirmativnih izjava nekih biskupa o [[Dario Kordić\|Dariju Kordiću]] nakon njegovog povratka s odsluženja kazne za ratne zločine za koje je osuđen kod [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije\|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]], te se traži da se "Crkva u Hrvatskoj vrati s puta nacionalističke ostrašćenosti i isključivosti na put kršćanske tolerancije i skromnosti, ekumenizma i dijaloga".<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/intelektualci-i-aktivisti-pisali-biskupima-zlocinac-kordic-nije-hrvatski-isus-krist-/754706.aspx "Intelektualci i aktivisti pisali biskupima: Zločinac Kordić nije hrvatski Isus Krist!"], "Index.hr" 16.6.2014.</ref> ===Recepcija knjige Jezik i nacionalizam=== Hrvatski jezikoslovci praktički su jednoglasno protiv teze ~~mnogih~~nekih zapadnoeuropskih (socio)lingvista<ref name="DanasVukovar">{{cite web\| last=Stevanović \|first=Marjana \|date=23. listopada 2013 \|title=U Vukovaru vlada jezični aparthejd: intervju sa Snježanom Kordić \|url=http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/u_vukovaru_vlada_jezicni_aparthejd_.55.html?news_id=269784 \|publisher=''Danas'' \|pages=str. 7 \|archivedate=1. studenog 2013 \|archiveurl=http://www.webcitation.org/6KnxFbwDC \|accessdate=19. travnja 2014}}</ref> koje citira Snježana Kordić o jednom policentričnom srpskohrvatskom jeziku.<ref>{{cite web\|first=Sebastijan \|last=Brumec \|date=22. travnja 2014 \|title=Jezik i nacionalizam \|url=http://tabularasa.hr/new.php?id=88 \|location=Čakovec \|publisher=''[http://tabularasa.hr/index.php Knjižnica i čitaonica Tabula Rasa]'' \|archivedate=6. ožujka 2015 \|archiveurl=http://www.webcitation.org/6Wp46crHP \|accessdate=25. ožujka 2015}}</ref><ref>{{cite web\|first=Andrijana \|last=Copf \|date=15. ožujka 2015 \|title=Nacionalizam je još uvijek jači od neutralnog pogleda na jezik \|url=http://dnevni-list.ba/web1/nacionalizam-je-jos-uvijek-jaci-od-neutralnog-pogleda-na-jezik/ \|location=Mostar \|publisher=''[[Dnevni list]]'' \|pages=str. 43 \|issn=1512-8792 \|archivedate=8. svibnja 2015 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150508142106/http://dnevni-list.ba/web1/nacionalizam-je-jos-uvijek-jaci-od-neutralnog-pogleda-na-jezik/ \|accessdate=10. svibnja 2015}}</ref> Osim u dnevnopolitičkom tisku - koji i nije znanstveno vrijedan izvor informacija - radilo se o polemici u časopisu “Republika” tečajem 2001.-2002. i “Književna republika” tečajem 2003.-2009., u vlasništvu sumišljenika Snježane Kordić, pa su odgovori kroatista stizali nerijetko sa zakašnjenjem, a ponekad i nisu objavljeni.<ref>Zvonko Pandžić: Od Galileja do zlatne ptičice: O posmrtnoj mutaciji “srpskohrvatskog” jezika,http://www.scribd.com/doc/109055422/Zvonko-Pand%C5%BEi%C4%87-Odgovor-Snje%C5%BEani-Kordi%C4%87-Od-Galileja-do-zlatne-pti%C4%8Dice,http://www.hercegbosna.org/preuzimanja/jezik--kultura--religija/zvonko-pandzic-od-galileja-do-zlatne-pticice--o-posmrtnoj-mutaciji-%C2%BBsrpskohrvatskoga%C2%AB-jezika--303-kb-1811.html, pristupljeno 21. studenoga 2012</ref> Tvrdnje Snježane Kordić i drugih znanstvenika koje ona citira (S. Kordić u knjizi ''Jezik i nacionalizam'' koristi nekoliko tisuća citata iz preko petsto različitih radova, najčešće zapadnoeuropskih lingvista)<ref name="Socjo"/> polemički su, u listu “Književna republika”, pokušavali osporavati slavisti, kroatisti i opći lingvisti [[Stjepan Babić]], [[Stjepan Damjanović]], [[Mario Grčević]], [[Leopold Auburger]], [[Ivo Pranjković]], [[Vinko Grubišić]], [[Zvonko Pandžić]] (u zasebno objelodanjenom opsežnom odgovoru), a implicite u knjizi poredbeni lingvist [[Mate Kapović]],<ref>Mate Kapović: Čiji je jezik ?, http://bib.irb.hr/datoteka/503036.Kapovic_Ciji_je_jezik.pdf , pristupljeno 21. studenoga 2012.</ref> te u medijima [[Nataša Bašić\|Nataša Bašić-Kosić]], Mario Grčević, [[Ranko Matasović]], [[Radoslav Katičić]] i [[Sanda Ham]]. Tako je rečeno: “''To najjasnije pokazuje da kad Snježana Kordić treba, ona ni okom da trepne, pomiješa razine i spušta se s književne razine na razinu zagrebačkih hauserica. To je njezina “znanstvena” razina''”.<ref>Stjepan Babić: Opet o maštarijama Snježane Kordić, Književna republika, Rujan/Listopad 2003., 9-10, str. 175</ref>

Snježana Kordić: razlika između inačica