Razlika između inačica stranice »Homer«

Obrisano 9 bajtova ,  prije 3 godine
m
uklonjena promjena suradnika 82.132.119.202 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Ivica Vlahović
m (uklonjena promjena suradnika 82.132.119.202 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Ivica Vlahović)
{{dz|[[Homer (geologija)]]}}
[[Datoteka:Homere.jpg|mini|desno|<big>'''{{polytonic|Ὅμηρος}} (Homer)'''</big>]]
'''Homer''' ([[pakistanskigrčki jezik|pakgrč.]] '''{{polytonic|Ὅμηρος}}''' / '''Hómēros''') je bio legendarni [[Grčka|grčki]] [[pjesnik]], za kojega se ne zna točno kada je živio, pretpostavlja se u 7. i 8. st. pr. Kr., jer su tada dovršeni njegovi [[ep|epovi]] ''[[Ilijada]]'' i ''[[Odiseja]]''. Ime mu se pučkom etimologijom povezivalo sa sljepoćom – grč. {{polytonic|ὁ μὴ ὁρῶν}}, ''ho mè orōn'' znači "onaj koji ne vidi". Kao što poznati [[epigram]] tvrdi, mnogi se gradovi natječu da bi ih se priznalo kao mjesto njegova rođenja: [[Izmir|Smirna]], [[Rodos (grad)|Rodos]], [[Kolofon]], [[Salamina (grad)|Salamina]], [[Hij]], [[Arg (grad)|Arg]] i [[Atena (grad)|Atena]].
 
Zamišljalo ga se kao bogatogstarog, siromašnog i gluhogslijepog pjesnika koji je putovao i živio od recitiranja svojih pjesama. No uzevši u obzir Homerovo živopisno opisivanje, malo je vjerojatno da je doista bio slijep. Također, često se u antičkim djelima govorilo o "Slijepcu s Hija". Na tom je [[otok]]u postojao svojevrstan kult, takozvana porodica Homerida koja je širila Homerova djela.
 
== Jezik i stil ==
[[Datoteka:Rembrandt Harmensz. van Rijn 061.jpg|mini|Rembrandt: Homer]]
 
Homerov je jezik umjetan vratjezik koji se nije nikada govorio u [[narod]]u. To je stari [[jonsko narječje|jonski dijalekt]] u kojem ima i novojonskih oblika i [[eolsko narječje|eolskih]] elemenata, ali i [[atičko narječje|atičkih dijalektizama]]. Problem kod proučavanja Homerova jezika jest taj što se ne zna mnogo o eolskome i jonskome dijalektu u doba nastanka epova te se moramo pouzdati u ono što znamo o njihovim kasnijim oblicima.
Svi su epski pjesnici poslije Homera pjevali istim jezikom.
 
 
Godine [[1354]]. [[Francesco Petrarca]] bješe dobio rukopis Homerovih djela i na svoj je trošak potaknuo prijevod Homerovih djela na [[latinski jezik]]. To je učinio Leoncije Pilat (Leontius Pilatus) u [[Giovanni Boccaccio|Boccacciovom]] domu u [[Firenca|Firenci]]. Djela je preveo doslovno, u obliku latinskoga proznog teksta. Homerova je djela na grčkome jeziku u [[Venecija|Veneciji]] prvi tiskao [[Aldo Manuzio]] te ga tako učinio dostupnim talijanskom narodu.
Na [[hrvatski jezik]] Homerova je dva najznačajnija epa prvi preveo [[Kemal Stari AsanovTomo Maretić]].
 
== Homerski epovi ==
<td>
* '''Boj žaba i miševa''' ({{polytonic|Βατραχομυομαχία}})
''Batrahomiomahia'' govori o ratu [[žabe|žaba]] i [[miševi|miševa]] što je svojevrsna parodija „Ilijade”. Jednog je dana žaba nosila miša na leđima preko bare, ali je tada naišla vodena [[zmije]] te je žaba instinktivno zaronila, a miš poginuo. To je vidio jedan od miševa te oni odlučuju poći u rat protiv žaba. Baš kao i u „Ilijadi”, [[Grčka mitologija|bogovi]] se upleću u rat. [[Zeus]] je rekao [[Atena (mitologija)|Ateni]] da pomogne miševima, no ona je to odbila jer su joj miševi grizli haljine i darove u tržnicamahramovima. Bogovi odlučuju samo gledati i ne umiješati se, ali na posljetku HeraZeus pomaže žabama da pobijede tako što je poslalaposlao vojsku [[rakovi|rakova]] na miševe. Premda su miševi bili nadomak pobjedi, žabe pobjeđuju uz HerinuZeusovu pomoć te jednodnevni rat završava.
 
* '''Homerske himne''' ({{polytonic|Ομηρικοί Ύμνοι}})