'''''Dr. Strangelove ili: Kako sam naučio ne brinuti i zavolio bombu''''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Dr. Strangelove or: How I learned to Stop Worrying and Love the Bomb'') [[Velika Britanija|britanska]] je crnohumorna [[satira]] iz [[1964]]. koja je snimljena po knjizi „'''Crvena uzbuna'''“ koju je napisao '''Peter George'''. Film je režirao [[Stanley Kubrick]]. Radnja se vrti oko poludjelog američkog generala koji je naredio svojim vojnim zrakoplovima nuklearni napad na [[Sovjetski savezSavez]], pa je američki predsjednik ( [[Peter Sellers]] ) krenuo u komplicirani pothvat da to spriječi. Priča nudi satirični pogled na [[Hladni rat]] te na histeriziranje potencijalne opasnosti od drugih država i nacija. „Dr. Strangelove“ sa nalazi na listi 250 najboljih djela kinematografije na siteu IMDb.com.
== Radnja ==
{{Otkrivanje radnje}}
Američki general '''Jack D. Ripper''' je poludio i sa svojom jedinicom se zabarikadirao u jednoj vojnoj bazi, te naredio vojnim zrakoplovima [[atomska bomba|nuklearni]] napad na [[Sovjetski savezSavez]]. Po njegovom mišljenju, sovjetska prijetnja je prevelika te je već pokrenula tajni plan za uništenje „vrijednih ljudskih sokova“ uz pomoč floura u pitkoj vodi. Svi u bazi slijede njegove upute, osim satnika '''Lionela Mandrakea''' koji shvati da je njihov vođa izgubio razum. Kada se to sazna, organizira se hitno zasjedanje vojnog vrha i '''[[Predsjednik SAD-a|predsjednika SAD-a]] Muffleyja''' u ratnoj sobi. Kako bi se spriječila katastrofa, pozvan je i bizarni '''Dr. Strangelove''', bivši [[nacist]]ički znanstvenik koji ne može kontrolirati svoju desnu ruku.
Muffley na telefonu obavijesti sovjetskog predsjednika, te ga zamoli da njegova država ne uzvrati nuklearnim napadom ako se vojni zrakoplovi ne bi mogli spriječiti. No ovaj ga obavijesti da bi bolje za njega bilo da spriječi vojne zrakoplove jer su Sovjeti izumili stroj za uništenje svijeta koji će se automatski aktivirati ako Sovjetski savezSavez bude napadnut od ikoga. Američka vlada pomogne sovjetskoj oboriti dio vojnih zrakoplova, dok posebna jedinica upadne u Ripperovu bazu. Ovaj počini samoubojstvo. Jedinica pronađe tajne šifre te uz pomoč njih kontaktira zrakoplove kako bi ih vratili nazad. Svi ga poslušaju, osim jednog kojemu se pokvario radio, a u kojemu je pukovnik '''T. J. Kong'''. Taj izbaci nuklearnu bombu na Sovjetski savezSavez što prouzroči da se aktivira stroj za samouništenje. Na to dr. Strangelove savjetuje osoblju u sobi za ratovanje da se sakriju u bunkeru, te da izaberu takav broj ljudi da omjer bude deset žena na jednog muškarca. Istodobno, američki dužnosnici već savjetuju Muffleyju da se unaprijed pripremi novim nuklearnim oružjem, za svaki slučaj „ako se Sovjeti vrate stoljeće kasnije“. Dok se približava smak svijeta, uzbuđeni dr. Strangelove ustane iz svoje stolice te povikne; „Mein Führer, mogu hodati“!
Kubrick je započeo samo s labavom idejom snimanja trilera o nukleranom napadu, koja se nadograđuje na strah Hladnog rata. Dok je radio istraživanja za planirani film, Kubrick je postao svjestan suptilne i nestabilne „ravnoteže straha“ između nuklearnih velesila, te njegovog paradoksa. Iako je isprva htio snimiti dramu, no pišući scenarij je postao svjestan komičnog tona čudne situacije u kojoj su se [[SAD]] i [[Sovjetski savezSavez]] krenuli međusobno uništiti, a da to nisu niti htjeli niti su mogli zaustaviti. Priča pokazuje noćnu moru političara u kojem je [[huškanje]] protiv drugih država rezultiralo [[mržnja|mržnjom]] zbog koje je pokrenut proces uništenja. Sam general Jack D. Ripper je dobio naziv po [[Jack Trbosjek|Jacku Trbosjeku]] (Jack the Ripper) kako bi se samo naglasilo kakve sve sumnjive tipove i manijake vojska zapošljava, dok je sovjetski veleposlanik Alexei de Sadesky dobio ime po [[Marquis de Sade|Marquisu de Sadeu]]. Film je pun satiričnih žalaca na Hladni rat i preispitivanja zdravog razuma takve politike, pa humor samo produbljuje jezu i gorčinu. Prikazujući najgori mogući scenarij apokalipse, film nastupa kao upozorenje na stanje svijeta.
