Inačica od 18. travnja 2017. u 11:46 uredi Tulkas Astaldo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 39.689 edits vraćeno na inačicu od 18:16, 25. travnja 2016. koju je unio suradnik MaGa ← Starija izmjena		Inačica od 25. travnja 2017. u 03:23 uredi ukloni ovu izmjenu Rondinfront (razgovor \| doprinosi) 943 edits →‎Izbori i referendum Novija izmjena →
Redak 112: Memorandum o suverenitetu Bosne i Hercegovine, tjesno izglasan 12. listopada 1991., Srbi iskorištavaju za napuštanje i bojkot Skupštine SRBiH, a 9. siječnja 1992. jednostrano proglašavaju [[Republika Srpska\|Srpsku Republiku Bosnu i Hercegovinu]]. U prosincu 1991. godine, SR BiH je podnijela zahtjev za međunarodnim priznanjem. 25. siječnja 1992. godine, sat vremena nakon što je odgođena sjednica, Skupštine SRBiH na poticaj [[EU\|Europske zajednice]] poziva na referendum o neovisnosti. U konačnici, usuglašeno djelovanje SDA i HDZ-a okrunjeno je početkom travnja 1992. međunarodnim priznanjem Bosne i Hercegovine, kada otpočinje rat. [[Rat u BiH\|Prvi znak oružane agresije]] bio je kad je tenkovska kolona JNA išla kroz zapadnu Hercegovinu na Hrvatsku, Hrvati su [[zaustavljanje tenkova u Pologu\|zaustavili]] tu tenkovsku kolonu u [[Polog]]u [[7. svibnja]] [[1991.]], a srpski specijalci desantom potom zauzeli položaje kod Pologa.<ref>[http://vojnapovijest.vecernji.hr/polog-1991-godine-937725 Vojna povijest] Mario Knezović: ''Polog 1991. godine'', 9. svibnja 2014. (pristupljeno 25. travnja 2017.)</ref> [[10. svibnja]] 1991. milicija tzv. SAO Krajine napala je hrvatsko selo [[Uništa]] na zapadu BiH, na Dinari. <ref name="Prlić">[http://www.vecernji.hr/hrvatska/izvaci-iz-jos-neobjavljene-knjige-jadranka-prlica-za-hrvate-u-bih-rat-je-poceo-1991-godine-1164211 Večernji list] Jadranko Prlić: ''Izvaci iz još neobjavljene knjige Jadranka Prlića: Za Hrvate u BiH rat je počeo 1991. godine '', 19. travnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)</ref> Slijedeći veliki znak bio je napad JNA na većinska hrvatska sela oko ~~Ravnog~~[[Ravno]]g u istočnoj Hercegovini, od [[1. listopada\|1.]] do [[6. listopada]] 1991. godine. Nakon uništenja [[Ravno]]g, uslijed političke neorganiziranosti bosanskohercegovačkih političara, kao i vojne nespremnosti i neorganiziranosti, dolazilo je do nekorektnih izjava pojedinih političara, koje su unosile razdor i nesporazume u političkom vrhu ("To nije naš rat!" - [[Alija Izetbegović]]). Propagadnim djelovanjem JNA, mogle su se čuti izjave pojedinih novinara da Ravno uopće nije u BiH. Ravno je uništeno u ratnim operacijama JNA i crnogorskih rezervista radi osvajanja Dubrovnika. Na primjeru Ravnog, pokazala se nemogućnost republičkog rukovodstva da spriječi uporaba područja BiH od strane JNA kao poligona za napad na Hrvatsku. Kao odgovor na srpske autonomne oblasti, ne dovodeći u pitanje svoju podršku državnoj neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti, [[HDZ BiH]], kao vrhovna politička i društvena institucija [[Hrvati u BiH\|Hrvata u BiH]] zalagao se za njezino ustrojstvo kao složene federativne države konstituirane od samoupravnih, uvjetno rečeno nacionalnih, teritorijalnih jedinica. Na prekretnici 1991. i 1992. to se zalaganje posebice snažno očitovalo osnivanjem niza teritorijalno-samoupravnih [[Herceg-Bosna\|hrvatskih zajednica]]. Prva takva zajednica bila je [[Hrvatska zajednica Bosanska Posavina\|Bosanska Posavina]], koja je osnovana 12. studenog 1991., slijedile su [[Herceg-Bosna]] 18. studenog 1991., [[Hrvatska zajednica Usora\|Usora]] 14. siječnja 1992. i [[Hrvatska zajednica Srednja Bosna\|Srednja Bosna]] 27. siječnja 1992. godine.

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina: razlika između inačica