Destilacija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 10:
Azeotopna destilacija je razdvajanje smjese dviju sastavnica koje se ne mogu razdvojiti dodavanjem treće sastavnice, čime nastaje heterogena azeotropna smjesa novih svojstava, tzv. ''[[Azeotropija|azeotrop]]''. Promjenom tlaka mijenja se sastav para iznad azeotropa, pa se sastavnice mogu razdvojiti jednostavnom destilacijom. Sastavnice se mogu razdvojiti i tzv. ekstraktivnom destilacijom, gdje jednostavnoj destilaciji prethodi razaranje azeotropa dodatkom otapala visokoga vrelišta, koje selektivno djeluje samo na jednu od sastavnica tako da joj poveća hlapljivost ([[Azeotropija|azeotropna smjesa]]).
==Frakcijska destilacija==
{{glavni|Frakcijska destilacija}}
Frakcijska (diferencijalna) destilacija je razdvajanje smjese tekućina na pojedine sastavnice, tj. ''frakcije'', zasnovano na razlici njihovih vrelišta, ne većoj od 25 °C. Zagrijavanjem smjese do vrelišta pojedine frakcije, frakcija isparuje, pare se kondenziraju, pa nastaju destilati različita sastava koji se sakupljaju u zasebnim sabirnicama. Nastale pare mogu se djelomično ukapljiti te ponovno destilirati, čim nastaje destilat s većim sadržajem hlapljivijih sastavnica. Frakcijska se destilacija provodi u frakcijskim ili rektifikacijskim kolonama, a rabi se za razdvajanje sastavnica u rafinerijama nafte, petrokemiji i kemijskoj industriji, za dobivanje ugljikovodika iz nafte i prirodnoga plina, pojedinih plinova iz ukapljenoga zraka, itd
==Molekularna destilacija==
{{glavni|Molekularna destilacija}}
Molekularna destilacija je destilacija u visokom vakuumu, tj. pri znatno sniženome tlaku, čime se snizuje vrelište kapljevine. Provodi se pri tlaku 0,13...0,93 Pa (u laboratorijskim uvjetima) ili 0,4...4 Pa (u industrijskim postrojenjima). Primjenjuje se za odjeljivanje sastavnica tekućih smjesa koje imaju visoko vrelište ili nisu postojane na povišenim temperaturama.
==Destilacija vodenom parom==
{{glavni|Destilacija vodenom parom}}
Ovo je pak destilacija pri kojoj se kao interna sastavnica rabi [[vodena para]]. Uporabom ''inerta'' (npr. [[dušik]], [[ugljikov dioksid]], ali najčešće vodena para, jer je lako dostupna i njime se istodobno može dovoditi toplina) snizuje se vrelište pojedinih sastavnica, pa one isparuju pri nižim temperaturama. Tako se mogu odvajati tvari koje su na visokim temperaturama nepostojane (npr. prirodne arome) ili reagiraju s ostalim sastavnicama smjese. Rabi se u kozmetičkoj industriji (proizvodnja eteričnih ulja i mirisa) u organskoj kemiji pri sintezi složenih organskih spojeva, u rafinerijama nafte i petrokemiji industriji (tzv. ''parno stripiranje''), itd.
Tvari koje su vrlo osjetljive na toplinu mogu se odvojiti destilacijom vodenom parom u vakuumu (npr. hormoni).
== Izvori ==
* ''Tehnički leksikon'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža; glavni urednik: Zvonimir Jakobović. Tiskanje dovršeno 21.
[[Kategorija:Kemija]]
| |||