Robert Guiscard: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m kategorija |
dodan opis roberta |
||
Redak 6:
Sin sitnoga [[normandija|normandijskog]] plemića Tankreda od Hautevillea. U južnu Italiju došao 1047. Uspio se nametnuti kao zapovjednik tamošnjim brojnim normanskim vojnim družinama. Ugovorom s papom [[Nikola II., papa|Nikolom II.]] (Melfi, 1059.) stekao investituru nad vojvodstvima [[kalabrija|Kalabrijom]] i [[apulija|Apulijom]] te nad Sicilskim kneštvom. Time je položio pravni temelj za buduću normansku dominaciju u južnoj Italiji. Osvajanjem [[Bari]]ja (1071.) dokončao je posljednje ostatke [[bizant]]ske vlasti na Apeninskom poluotoku, a zauzećem [[Salerno|Salerna]] ([[Langobardi#Benevento|kneževina Benevento]]) dokinuo posljednje langobardsko uporište (1076.). S bratom [[Roger I.|Rogerom I.]] započeo preotimanje Sicilije od Arapa. Sklopio je protubizantski savez s papom Grgurom VII. Tomu su savezu pristupili i [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvati]] s kraljem [[Zvonimir]]om na čelu. Hrvati su u znatnoj mjeri pridonijeli Robertovoj pobjedi nad bizantskom mornaricom [[Bitka kod Drača (1081.)|kraj Drača (Krfa) 1081.]] Tada je Robert Guiscard primio od Grgura VII. cijelo područje svoje vladavine u feud. Godine 1084. osvojio je [[Rim]] i oslobodio Grgura VII., kojega je car [[Henrik IV.]] opsjeo u [[Anđeoska tvrđava|Anđeoskoj tvrđavi]]. Umro tijekom obnovljenih borbi protiv Bizanta. Položio je temelje potonjemu [[kraljevstvo Sicilije|Sicilskomu Kraljevstvu]].<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53081 Robert Guiscard]</ref><ref>Opća i nacionalna enciklopedija - [http://proleksis.lzmk.hr/44103/ Robert Guiscard]</ref>
== Opis ==
Roberta je ovako opisala bizantska princeza Ana Komnena (1083.–1153.):<ref name="AAC54">''The Alexiad of Anna Comnena'', Trans. (from the Greek) E.R.A. Sewter (London & New York: Penguin Books, 1969), str. 54. ISBN 0-14-044215-4</ref>
{{citat2|On je po podrijetlu Norman, neznatna roda, po temperamentu tiranin, uma vrlo lukavog, hrabar u akciji, vrlo pametan kada napada bogatsvto magnata; nepopustljiv u postignužu jer nije dopustio da niti jedna prepreka stoji na putu ostvarivanja njegove želje. Njegov je stas tako visok da rastom nadvisuje i najviše, njegova je put rumena, njegova kosa kovrčava, ramena široka, njegove oči zrače vatrenim iskrama. Homer kaže o Ahilu da kada je povikao njegov glas dao utisak mnoštva u komešanju, ali govori se kada bi ovaj čovjek povikao tisuće bi se dale u bijeg. Tako obdaren od sreće, tijela i karaktera, on je po prirodi bio nepobjediv i nepodložan ikome na ovom svijetu.}}
== Izvori ==
{{izvori}}
| |||