Laser: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Gkova (razgovor | doprinosi)
Gkova (razgovor | doprinosi)
Redak 23:
 
Laserski medij je smješten između dva paralelna zrcala, tako da zrake svjetla koje prolaze između dva zrcala tvore stojni val. Prostor između dva zrcala se naziva i laserska šupljina ili rezonantna šupljina, po analogiji s šupljinama koje se korise u akustici prilikom rada sa zvučnim valovima. Fotoni koji nastaju spontanom emisijom u laserskom mediju emitiraju se u svim smjerovima, ali samo oni koji su emitirani u smjeru zrcala će se reflektirati između ta dva zrcala i biti zarobljeni u laserskoj šupljini. Ti fotoni, koji veliki broj puta prolaze kroz laserski medij, će izazivati stimuliranu emisiju, prilikom prolaska blizu atoma u metastabilnim stanjima u laserskom mediju. Stimuliranom emisijom nastaju skupine fotona koji su u istom [[kvantna mehanika|kvantnom stanju]]. Takvi fotoni imaju istu [[valna duljina|valnu duljinu]], smjer i usmjerenje i ponašaju se kao jedan foton. Jedno od dva zrcala se obično naprave tako da nisu 100% reflektirajuća već propuštaju određenu količinu svjetla (obično manje od 1%), pa koherentni fotoni mogu izaći iz laserske šupljine. Kako se svi ponašaju kao jedan, izaći će ili svi (u skupini) ili nijedan. Na taj način laserska zraka sadrži skupine koherentnih fotona, što joj daje veliki intenzitet.
Laserska zraka je jedan od rijetkih primjera manifestacije [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]] u makroskopskim sustavima: u kvantnoj mehanici razlikuju se dvije vrste čestica: [[Enrico Fermi|Fermi]]-[[Paul Adrian Maurice Dirac|Diracove]] čestice – [[fermion|fermioni]] i [[Bose]]-[[Albert Einstein|Einsteinove]] čestice – [[bosonbozon|bosoni]]. Fotoni se ponašaju kao bosoni. Fermioni ne mogu biti u istom kvantnom stanju, dok bosoni to mogu. Štoviše, što je više bosona u istom kvantnom stanju, već je vjerojatnost da će im se pridružiti još njih.
 
===pulsni laseri===