Sklonost potvrdi: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nova stranica: '''Sklonost potvrdi''' je sklonost ka traženju, interpretiranju, favoriziranju i prizivanju informacija na način potvrde prethodno postojećeg uvjerenja ili hipoteze.<ref>{{cite... |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Sklonost potvrdi''' je sklonost ka traženju, interpretiranju, favoriziranju i prizivanju informacija na način potvrde prethodno postojećeg uvjerenja ili hipoteze.<ref>{{cite book | last=Plous | first=Scott | title=The Psychology of Judgment and Decision Making | page=233 | date=1993}}</ref> To je oblik [[kognitivna sklonost|kognitivne sklonosti]] i sustavne pogreške [[induktivno zaključivanje|induktivnog zaključivanja]]. Ljudi iskazuju ovu sklonost kada prikupljaju ili prikazuju informacije na selektivan način, ili kada ih interpretiraju s [[cognitive bias|kognitivnom sklonošću]]. Učinak je jači kod pitanja koja su nabijena emocijama, te kod duboko usađenih vjerovanja. Ljudi također imaju sklonost prikazivanja nejasnih dokaza u smislu potvrde vlastite pozicije. Pretrage, interpretacije i sjećanja sa sklonostima koriste se za objašenjenje polariziranih stavova (kod ekstremnih neslaganja, iako strane raspolažu istim informacijama), ustrajanja u opovrgnutim uvjerenjima (kada uvjerenje i dalje postoji iako je dokazom opovrgnuto), iracionalnog efekta prvenstva (većeg oslanjanja na informacije koje su spoznate prije naknadnih) i [[prividna koleracija|prividne koleracije]] (kada ljudi pogrešno zaključuju o povezanosti dvaju događaja ili situacija).
Niz opita tijekom 1960-ih ukazali su na ljudsku sklonost
Sklonost potvrdi pridonosi prevelikom samopouzdanju u osobna uvjerenja, te ih može podržavati ili ojačavati usprkos dokazima koji ukazuju
|