Razgovor sa suradnikom:Drago Karlo/Stranica za vježbanje: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 13:
 
Ugljikovodici su tipične nepolarne tvari a tekuće ugljikovodike (pentan, heksan, heptan, oktan, nonan, dekan; kratko benzin) ubrajamo u '''nepolarna otapala'''. Molekule nepolarnih otapala su nepolarne i među njima vladaju samo vrlo slabe privlačne sile (inducirani i trenutni dipol). Zato se u nepolarnim otapalima dobro otapaju tvari građene od nepolarnih molekula. Slabe privlačne sile u kristalu nepolarne tvari zamijene se jednako slabim privlačnim silama između molekula otopljene tvari i molekula otapala što nazivamo solvatacijom. Solvatacija je egzoterman proces što pomaže otapanju nepolarne tvari. Zato pravilo otapanja glasi: "Tvari nepolarne građe otapaju se u nepolarnim otapalima!" Cjelovito pravilo otapanja glasi: "Slično se otapa u sličnom!" <ref name="Hab"> Habuš, Strićević, Liber: ''Opća kemija 2 : udžbenik kemije za drugi razred gimnazije'', 2. izd., Profil, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-12-0390-6, str. 30-35.</ref>
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
=='''Koligativna svojstva''' - poveznice i izvori==
Temperatura ledišta nekog otapala (voda, alkohol, aceton...) razlikuje se od temperature ledišta otopine neke krute tvari u tom otapalu. Otopine imaju nižu temperaturu ledišta od čistog otapala. Dakle otopljena kruta tvar uzrokuje sniženje temperature ledišta otopine, koje ovisi broju čestica otopljene tvari u otopini. ZatoTa ovopojava svojstvosniženja ubrajamoledišta koristi se u metodi [[Krioskopija|krioskopije]] i predstavlja jedno od [[Koligativna svojstva|koligativnakoligativnih svojstvasvojstava]] otopina. <ref> P. W. Atkins, M. J. Clugston: Načela fizikalne kemije, Školska knjiga, 4.izd, Zagreb, 1996., ISBN 953-0-30908-2, str. 93-95, 103 </ref> {{Glavni|Koligativna svojstva}}
 
Mnogo točnija definicija tališta (ili ledišta) jest da je to temperatura pri kojoj su čvrsta i tekuća faza neke tvari pri određenom tlaku u ravnoteži.
<ref> [http://glossary.periodni.com/rjecnik.php?hr=tali%C5%A1te] Generalić, Eni. "Talište." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 23 Feb. 2017. KTF-Split. 27 May. 2017. </ref>
 
Otopina krute tvari u otapalu, kad kruta tvar praktično nije hlapljiva, ima točku vrelišta koja je viša od vrelišta čistog otapala. Ta pojava povišenja vrelišta koristi se u metodi [[ebulioskopija|ebulioskopije]] i predstavlja jedno od [[Koligativna svojstva|koligativnih svojstava]] otopina.<ref> P. W. Atkins, M. J. Clugston: Načela fizikalne kemije, Školska knjiga, 4.izd, Zagreb, 1996., ISBN 953-0-30908-2, str. 93-95, 103 </ref> Vidi: {{Glavni|Koligativna svojstva}}
 
==Izvori==
Line 19 ⟶ 26:
[[Kategorija:Opća kemija]]
[[Kategorija:Kemijska svojstva]]
 
Temperatura ledišta nekog otapala (voda, alkohol, aceton...) razlikuje se od temperature ledišta otopine neke krute tvari u tom otapalu. Otopine imaju nižu temperaturu ledišta od čistog otapala. Dakle otopljena kruta tvar uzrokuje sniženje temperature ledišta otopine, koje ovisi broju čestica otopljene tvari u otopini. Zato ovo svojstvo ubrajamo u [[Koligativna svojstva|koligativna svojstva]] otopina. <ref> P. W. Atkins, M. J. Clugston: Načela fizikalne kemije, Školska knjiga, 4.izd, Zagreb, 1996., ISBN 953-0-30908-2, str. 93-95, 103 </ref> {{Glavni|Koligativna svojstva}}
 
Mnogo točnija definicija tališta (ili ledišta) jest da je to temperatura pri kojoj su čvrsta i tekuća faza neke tvari pri određenom tlaku u ravnoteži.
<ref> [http://glossary.periodni.com/rjecnik.php?hr=tali%C5%A1te] Generalić, Eni. "Talište." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 23 Feb. 2017. KTF-Split. 27 May. 2017. </ref>
Vrati se natrag na suradničku stranicu »Drago Karlo/Stranica za vježbanje«.