Atmosfera: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 50:
=== Fizikalna svojstva ===
[[Gustoća zraka]] brzo opada s visinom: prosječna je vrijednost pri tlu 1.295 [[Kilogram po metru kubnom|kg/m³]], na 1 km visine 1.112 kg/m³, a na 5 km visine gustoća zraka pada već na 0.736 kg/m³. S tim je u svezi i promjena [[tlak]]a zraka ovisno o visini: u prosjeku je pri tlu tlak zraka 101.3 k[[Pa]], na 1 km visine oko 90 kPa, na 5.5 km visine 50 kPa. Na oko 16 km visine tlak zraka iznosi 1/100 tlaka pri tlu, a na visini nešto ispod 50 km 1/1000 tlaka zraka pri tlu, dok je gustoća zraka samo 0.001 kg/m³. Na visinama od nekoliko stotina km zrak je toliko rijedak da pojedine molekule prijeđu put i od više stotina metara, pa i kilometara, prije negoli se sudare s drugom česticom, pa se zato, s obzirom na gustoću zraka, već i na tim visinama može govoriti o zrakopraznom prostoru; zbog toga se gornja granica atmosfere ne može precizno odrediti
Na gornjoj granici atmosfere ozračenje (iradijancija) je 1365 do 1373 W/m² ([[Sunčeva konstanta]]). Od ukupne Sunčeve energije u godišnjem se prosjeku 30% raspršuje i reflektira natrag u svemir (od toga 20% od oblaka, 4% od Zemljine površine i 6% od zračnih slojeva), dok se 19% energije apsorbira u oblacima i atmosferi. Ostatak od 51% apsorbira Zemljina površina. Od te količine velik se dio (23%) troši za isparivanje vodenih površina, oko 7% gubi se [[Prijenos topline|vođenjem topline]] i [[konvekcija|konvektivnim]] strujama zraka, a ostatak od 21% izračuje se, kao [[toplinsko zračenje]], prema atmosferi. Većinu te energije apsorbiraju [[vodena para]] u atmosferi, oblaci i [[staklenički plinovi]], ali se i od te količine najveći dio protuzračenjem vraća prema Zemlji, pa se na taj način u godišnjem prosjeku održava srednja temperatura zraka, uzimajući pritom Zemlju i atmosferu u cjelini gotovo stalnom, odnosno tako se održava toplinska ravnoteža cijeloga sustava Zemlja – atmosfera.
| |||