Inačica od 1. lipanj 2017. u 13:07 uredi Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits nova stranica: {{Slika \| slika= Ilja_Jefimowitsch_Repin_-_Reply_of_the_Zaporozhian_Cossacks_-_Yorck.jpg \| slika_širina= 450px \| ime= Zaporoški kozaci pišu podrugljivo pismo turskom sultanu \| a...		Inačica od 1. lipanj 2017. u 15:48 uredi ukloni ovu izmjenu Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 11: \| muzej= Državni ruski muzej }} '''Zaporoški kozaci pišu podrugljivo pismo turskom sultanu''' ([[ruski]]: ''Запорожці пишуть листа турецькому султану'') je jedna od najpoznatijih i najvažnijih slika [[ruska umjetnost\|rusko]]-[[Ukrajina\|ukrajinskog]] [[slikar]]a [[Ilja Jefimovič Rjepin\|Ilje Rjepina]] koju je slikao od 1880. do 1891., o čemu svjedoči zapis samog ~~umjentika~~umjetnika na rubu platna. Sliku je kupio ruski car [[Aleksandar III., ruski car\|Aleksandar III.]] za 35.000 rubalja, što je tada bila najveća cijena plaćena za djelo ruskog umjetnika. ==Povijest== [[Datoteka:Repin_Zaporozhtsy_sketch_1878_2.JPG?uselang=fr\|mini\|lijevo\|<center>Skica iz galerije Tretjakov, 1893.]] [[Datoteka:Reply_of_the_Zaporozhian_Cossacks_(sketch,_1893,_Kharkiv).jpg\|mini\|lijevo\|<center>Verzija iz Umjetničkog muzeja u [[Harkov]]u, 1893.]] Povijesna pozadina slike je događaj iz 17. stoljeća kada su [[zaporošci]] iz utvrde Sič uspjeli pobijediti [[Osmanlije\|osmanskog]] ~~sulatana~~[[sultan]]a [[Mehmed IV.\|Mehmeda IV.]] Naime, nakon što su [[Zaporoški Kozaci]] 1676. godine uspjeli obraniti svoju utvrdu, sultan Mehmed IV. im je poslao ultimatum:▼ {{citat\|Ja, sultan i vladar porte, sin Muhameda, brat sunca i mjeseca, unuka i ban Boga na zemlji, vladar kraljevstva Makedonije, Babilona, Jeruzalema, Velikog i Malog Egipta, kralja kraljeva, Gospodar gospodara, neusporedivi vitez nikad neporaženi ratnik vladar sa stabla života, nepopustljiv čuvar groba Isusa Krista, odabranik samog Boga, nade i tješitelj muslimanskog naroda i veliki branitelj kršćana vam zapovijedam, Zaporoški Kozaci, da mi se dragovoljno predate i bez otpora i da mi više ne dosađujete svojim napadima.\|Turski sultan Mehmed IV.<ref name=DIY>Dmitri Ivanović ~~Yavornitskiy~~Javornitskij, ''[http://books.google.com/books?id=ZvUgAQAAMAAJ Istorіya zaporozhskiha kozakova], vol. 2.'', ~~Tipografiya I~~str. N517.-518. ~~Skorohodova~~, S.-Peterburga 1895. Preuzeto 1. lipnja 2017.</ref>}}▼ ▲Povijesna pozadina slike je događaj iz 17. stoljeća kada su [[zaporošci]] iz utvrde Sič uspjeli pobijediti osmanskog sulatana Mehmeda IV. Naime, nakon što su Zaporoški Kozaci 1676. godine uspjeli obraniti svoju utvrdu, sultan Mehmed IV. im je poslao ultimatum: Kozaci su odgovorili nizom uvredljivih i vulgarnih rima, parodirajući sultanove titule: ▲{{citat\|Ja, sultan i vladar porte, sin Muhameda, brat sunca i mjeseca, unuka i ban Boga na zemlji, vladar kraljevstva Makedonije, Babilona, Jeruzalema, Velikog i Malog Egipta, kralja kraljeva, Gospodar gospodara, neusporedivi vitez nikad neporaženi ratnik vladar sa stabla života, nepopustljiv čuvar groba Isusa Krista, odabranik samog Boga, nade i tješitelj muslimanskog naroda i veliki branitelj kršćana vam zapovijedam, Zaporoški Kozaci, da mi se dragovoljno predate i bez otpora i da mi više ne dosađujete svojim napadima.\|Turski sultan Mehmed IV.<ref>Dmitri Ivanović Yavornitskiy, ''[http://books.google.com/books?id=ZvUgAQAAMAAJ Istorіya zaporozhskiha kozakova], vol. 2.'', Tipografiya I. N. Skorohodova, S.-Peterburga 1895. Preuzeto 1. lipnja 2017.</ref>}} {{citat\|Zaporoški Kozaci za turskog sultana. ~~[[Datoteka:Burlakwomen.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Ženski burlaci na Volgi, fotografija iz 1900-te.]]~~ Tebi sultanu druže prokletog vraga, brate i druže samog glavom Lucifera! Kako si ti, dovraga, vitez, kada ne možeš s golim magarcom da se bodeš? Đavao sere, a tvoju vojsku jede. Nećeš uspjeti, kučkin sine, s kršćanskim narodom ispod sebe, naša vojska te se ne boji, zemljom i vodom ćemo se ćemo se boriti da ti jebem mater. Na slici je prikazana skupina seljaka koji vuku brod uzvodno do mjesta gdje će ga istovariti, nakon što su ga vjerojatno i natovarili ručno. Ovo slavno djelo koje je inspiriralo generacije ruskih [[realizam (likovna umjetnost)\|relističkih slikara]] je dvosmisleno. Gledatelj je pozvan diviti se snazi i izdržljivosti ruskih radnika, a opet slika je ujedno i osuda okrutnog sustava. Babilonski kuhar, makedonski bacač, jeruzalemski pivar, aleksandrijski derač, Velikpg i Malog Egipta svinjar, armenska svinja, podolska hinja, tatarski torbar, kamenečki krvnik, za cijeli gornji i donji svijet otkačen, a za Boga našega - budala, za sebe kobra, a za nas kukasti kurac. Svinjska figura, konjska guzica, mesarski pas, nekrštena tikva, da ti jebem mater. Ezo kako ti odgovaraju Zaporiški Kozaci, ništarijo! Nisi dostojan da kršćanske svinje paseš! Datuma ne znamo, jer mi nemamo kalendar, mjesec je na nebu, godina je u knjizi, a dan je ovdje isti kao i tebi tamo, poljubiš nam dupe!\|U potpisu Košev Ataman Ivan Sirko sa svom zaporoškom vojskom<ref name=DIY/>}} Ova verzija je iz 18. stoljeća koju je Dmitri Ivanović Javornitskij (na slici prikazan kao pisar) pročitao Rjepinu 1880. godine. U to vrijeme Kozaci su bili jako cijenjeni kao narod koji jako drži do slobode, ravnopravnosti i bratstva<ref>[http://www.infoukes.com/history/cossack_letter/ Kozačko pismo], Rjepin {{eng oznaka}} Pristupljeno 1. lipnja 2017.</ref>. Nastala je netom nakon što je Rjepin (1844.-1930.) završio svoje školovanje na Ruskoj akademiji u [[Sankt Peterburg]]u i vjerojatno ga je inspirirala neka drevna skulptura. Naime, skupina figura u nizu podsjeća na klasične frizove u kojima se slavio heroizam. I Rjepin prikazuje heroizam, ali onaj modernog čovjeka. ~~Slavljeno kao remek-djelo, ova slika je svojim sjajnim bojama očarala mnoge slikareve umjetnike sunarodnjake. [[Dostojevski]] je o slici napisao:~~ {{citat\|umjetnik zaslužuje najveću pohvalu. Dobre, poznate figure ... koji ni u kojem slučaju ne razmatraju svoj društveni položaj.\|30,000 Years of Art: The story of human creativity across time and space, Phaidon Press Inc., 2007., New York, str. 890. ISBN 978-0-7148-4789-4}} ~~No, ako pogledamo posljednju desnu figuru, primjećujemo da samo što se nije srušila, te je slika neupitno protumačena kao izraz suosjećanja i vapaj za spas potlačenih.~~ ==Izvori== ~~{{commonscat\|Burlaks (Repin)}}~~ {{izvori}} * Myron B. Kuropas (1961) The Saga of Ukraine: An Outline History. MUN Enterprises * Roy Bolton, ''Russia & Europe in the Nineteenth Century'', London: Sphinx Books, 1999., ISBN 1-9072-0002-9 [[Kategorija:Realističke slike]] [[Kategorija:Ruska umjetnost]] [[Kategorija:Slike iz ~~1870~~1890-ih]]

Zaporoški kozaci pišu podrugljivo pismo turskom sultanu: razlika između inačica