Zaporoški kozaci pišu podrugljivo pismo turskom sultanu: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 11:
| muzej= Državni ruski muzej
}}
'''Zaporoški kozaci pišu podrugljivo pismo turskom sultanu''' ([[ruski]]: ''Запорожці пишуть листа турецькому султану'') je jedna od najpoznatijih i najvažnijih slika [[ruska umjetnost|rusko]]-[[Ukrajina|ukrajinskog]] [[slikar]]a [[Ilja Jefimovič Rjepin|Ilje Rjepina]] koju je slikao od 1880. do 1891., o čemu svjedoči zapis samog umjetnika na rubu platna. Slika prikazuje polu-legendarni događaj negdje između 1672. i 1680. godine, kada su [[zaporošci]] iz utvrde Sič uspjeli pobijediti [[Osmanlije|osmanskog]] [[sultan]]a [[Mehmed IV.|Mehmeda IV.]] Sadržaj sultanovog pisma je poznat, a odgovor kozaka je izgubljen pa kasnije rekonstruiran, što je u Rjepinu, nakon čitanja, potaklo zanimanje za čitav događaj. Sliku je kupio ruski car [[Aleksandar III., ruski car|Aleksandar III.]] za 35.000 rubalja, što je tada bila najveća cijena plaćena za djelo ruskog umjetnika.
==Povijest i odlike==
[[Datoteka:Repin_Zaporozhtsy_sketch_1878_2.JPG
[[Datoteka:Reply_of_the_Zaporozhian_Cossacks_(sketch,_1893,_Kharkiv).jpg|mini|lijevo|<center>Verzija iz Umjetničkog muzeja u [[Harkov]]u, 1893.]]
[[Datoteka:Saporoger_Kosaken_(Repin)_-_Kosak_mit_Pfeife.jpg|mini|<center>Detalj s portretom atamana Ivana Sirka kako puši lulu iznad pisara.]]
Povijesna pozadina slike je događaj iz 17. stoljeća, kada
{{citat|Ja, sultan i vladar porte, sin Muhameda, brat sunca i mjeseca, unuka i ban Boga na zemlji, vladar kraljevstva Makedonije, Babilona, Jeruzalema, Velikog i Malog Egipta, kralja kraljeva, Gospodar gospodara, neusporedivi vitez nikad neporaženi ratnik vladar sa stabla života, nepopustljiv čuvar groba Isusa Krista, odabranik samog Boga, nade i tješitelj muslimanskog naroda i veliki branitelj kršćana vam zapovijedam, Zaporoški Kozaci, da mi se dragovoljno predate i bez otpora i da mi više ne dosađujete svojim napadima.|Turski sultan Mehmed IV.<ref name=DIY>Dmitri Ivanović Javornitskij, ''[http://books.google.com/books?id=ZvUgAQAAMAAJ Istorіya zaporozhskiha kozakova], vol. 2.'', str. 517.-518., S.-Peterburga 1895. Preuzeto 1. lipnja 2017.</ref>}}
Line 23 ⟶ 24:
{{citat|Zaporoški Kozaci za turskog sultana.
Tebi sultanu druže prokletog vraga, brate i druže samog glavom Lucifera! Kako si ti, dovraga, vitez, kada ne možeš s golim magarcom da se bodeš? Đavao sere, a tvoju vojsku jede. Nećeš uspjeti, kučkin sine, s kršćanskim narodom ispod sebe, naša vojska te se ne boji, zemljom i vodom
Babilonski kuhar, makedonski bacač, jeruzalemski pivar, aleksandrijski derač,
Datuma ne znamo, jer mi nemamo kalendar, mjesec je na nebu, godina je u knjizi, a dan je ovdje isti kao i tebi tamo, poljubiš nam dupe!|U potpisu Košev
Ova verzija je iz 18. stoljeća koju je Dmitri Ivanović Javornitskij (na slici prikazan kao pisar) pročitao Rjepinu
Postoji i druga, kasnija, realističnija i slikarski lepršavija (na tragu impresionizma) verzija ove slike koja je izložena u Harkovskom muzeju umjetnosti. Vidjevši ovu sliku francuski pjesnik [[Guillaume Apollinaire]] je napisao rimovanu verziju „Odgovor zaporoških kozaka sultanu Konstantinopolja” ''("Réponse des Cosaques Zaporogues au Sultan de Constantinople")'' kao dio svoje pjesme ''"La Chanson du mal-aimé"'' u zbirci pjesama „Alkohol” (1913.).
==Izvori==
{{commonscat|Reply of the Zaporozhian Cossacks}}
{{izvori}}
* Myron B. Kuropas (1961) The Saga of Ukraine: An Outline History. MUN Enterprises
|