Socijalistička Republika Hrvatska: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 89.201.228.237 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Ivica Vlahović |
uklanjanje izmjene 4916000 suradnika Ivica Vlahović (razgovor) |
||
Redak 58:
}}
'''Socijalistička Republika Hrvatska''' (SR Hrvatska, SRH) je bila najrazvijenija federalna jedinica [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. Nakon ukidanja [[Jednostranački sustav|jednopartijskog sustava]] i efektivnog pada [[Komunizam|komunističke vladavine]], SRH je 1990. godine primijenila ime u "Republika Hrvatska"; donošenjem [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|Odluke o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ]] od [[Dan neovisnosti (Hrvatska)|8. listopada 1991.]] postala je [[Republika Hrvatska]] neovisnom državom.
SR Hrvatska preimenovana je iz "Narodne Republike" u "Socijalističku Republiku" [[Ustav Jugoslavije iz 1963. godine|Ustavom SFRJ iz 1963. godine]], kad i ostale jugoslavenske republike; kao jedna od šest [[SFRJ|bivših jugoslavenskih]] saveznih jedinica. Prije razdruženja, a sukladno promjenama društveno-političkoga sustava, iz naziva je [[25. srpnja]] [[1990]].,<ref name="Amandmani1">[http://digured.srce.hr/arhiva/263/18315/www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1990/0610.htm]{{citiranje www |url = http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1990_02_7_71.html|izdavač = ''[[Narodne novine]]''|naslov = Odluka o proglašenju Amandmana LXIV. do LXXV. na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske, v. Amandman LXVI.|nadnevak = [[14. veljače]] [[1990]].|preuzeto = 24. svibnja 2009.|jezik = hrv.}}</ref> uklonjen pridjev "socijalistička". Istodobno su bila promijenjena i državna obilježja: uklonjena je zvijezda petokraka sa zastave, proglašen je grb Republike Hrvatske sastavljen od crveno-bijelog šahiranog polja s 5 redaka i 5 stupaca (s prvim poljem u prvom redu crvene boje), ukinute su zajednice općina, ukinuto je nazivlje bivšeg društveno-političkog sustava, zajamčeno je pravo građanina na [[Poljoprivreda|poljoprivredno]] zemljište.
Redak 91:
Ustavom SR Hrvatske je utvrđeno, da je cilj odgoja i obrazovanja "stjecanje marksističkog pogleda na svijet"...<ref name=Ibidem <small>(prir.)</small> Ustav SRH, Osnovna načela V.</ref>.
Usprkos gore citiranoj odredbi čl. 1. Ustava SRH, u praksi svakodnevnog života bi osoba koja bi u doba SRH Hrvatsku nazvala "država" mogla imati ozbiljnih problema: to bi se smatralo za nedopustivi izljev [[Nacionalizam|nacionalizma]]
== Sjedinjenje Istre, Zadra i otoka ==
Redak 97:
[[1954|Uz sudjelovanje SAD, Velike Britanije, Italije i Jugoslavije sklopljen je u Londonu 1954]]. godine ''Londonski sporazum''<ref>[http://www.triestfreeport.org/wp-content/uploads/2010/09/Memorandum-of-Understandig-05.10.1954.pdf Londonski sporazum iz 1954. god.] (engleski i francuski)</ref>'','' kojim je Slobodni teritorij Trsta prestajao postojati. Zona A (područje oko Trsta, do rijeke [[Soča|Soče]] na zapadu) je priključena Italiji, a zona B Jugoslaviji: tako je Sloveniji pripao cjelokupni njen današnji izlaz na more, a Hrvatskoj područje od istarskog [[Novigrad|Novigrada]] do [[Savudrija|Savudrije]]. Konačna granica između Italije i Jugoslavije je dogovorena 10. studenog [[1975]]. godine, [[Osimski sporazumi|Osimskim sporazumom]]<ref>[http://www.triestfreeport.org/wp-content/uploads/2010/09/orig.-Treaty-OSIMO-1975.pdf Osimski sporazum iz 1975. godine] (na engleskom i francuskom)</ref>.
== Jezik i pismo==
Line 180 ⟶ 161:
Preostale ideološke kočnice i dalje sputavaju gospodarsku inicijativu (privatnici još uvijek ne smiju otvoriti niti najmanji dućan, a trgovina poljoprivrednim proizvodima se tek tolerira kao ''šverc'' - gdje ''nakupci'' "glume" da su sami proizveli proizvode koje zapravo preprodaju) i tržišnu utakmicu: u manjim gradovima još uvijek postoje dućani jednog jedinog trgovačkog poduzeća, u kojima se prodaju proizvodi jedne jedine pekare i jedne jedine mljekare; također postoji u gradu samo jedna tiskara, uglavnom su sve knjižare u vlasništvu jednog te istog poduzeća; u trgovinama se prodaje jedna do dvije vrste piva, pašteta, sirnih namaza, svega po nekoliko vrsta alkoholnih pića ili keksa; rezervni dijelovi za automobile se čekaju tjednima ili kupuju u inozemstvu...
Svjetska naftna kriza i porast kamata na međunarodnim tržištima novca dovode gospodarstvo krajem 1970
</ref>
Line 190 ⟶ 171:
Na području Hrvatske, jugokomunistička vladavina je defitinivno uspostavljena odmah po okončanju [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|drugog svjetskog rata]] 1945. godine, u masovnom revolucionarnom nasilju [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|jugokomunističkih zločina nakon završetka Drugog svjetskog rata]], gdje su komunističke vlasti na području Hrvatske osnovale dvadesetak koncentracijskih logora i vršile masovna ubojstva i utamničenja. "Vjerojatno nigdje u Europi nije uvođenje nove države i društva provedeno s više ubilačkog nasilja, nego u Jugoslaviji."<ref>[https://www.academia.edu/11955308/Violence_in_the_State_and_Society_Building_Process_of_Communist_Yugoslavia_1944-1946_ "Violence in the State and Society Building Process of Communist Yugoslavia (1944–1946)"], u Matica Hrvatska (Hg.), Represija i zločini komunističkog režima u Hrvatskoj (Zagreb, 2012), str.. 149–158.</ref>
Jugoslavenska varijanta komunističke ideologije - poznata i pod imenom
Iole važnije bavljenje javnim poslovima i bilo kakvo rukovođenje bilo je dostupno jedino članovima [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije]] (kasnije: "[[Savez komunista Hrvatske|Savez komunista]]", "''SK''"). Ulazak u tu organizaciju bio je uvjetovan javnim "ispovijedanjem" [[ateizam|ateizma]] i podvrgavanjem tzv. [[Demokratski centralizam|demokratskom centralizmu]] - te je član partije mogao (do stanovite mjere) slobodno raspravljati unutar svoje ''osnovne organizacije'' komunističke partije, da bi poslije izvan tog zatvorenog kruga bio obvezan dosljedno braniti ''partijske odluke'' kao posve ispravne. Sloboda raspravljanja se nije odnosila na ''direktive odozgo'', gdje bi općinski, republički ili savezni ''komiteti'' donosili odluke koje su morali provoditi svi ''članovi partije''. ''Partija'' je bila sveprisutna, a ''partijci'' su dosljedno birani na sve rukovodne funkcije u svim vrstama organizacija, te provodili ''partijsku liniju'' u svim segmentima. ''Osnovne organizacije SK'' bile su osnivane na teritorijalnom principu, ali i na radnom mjestu: tako su suci ili policajci na svojim radnim mjestima bili ''partijski organizirani'' i imali su ''partijsku obvezu'' postupati prema uputama partije.<ref>[http://hrcak.srce.hr/96624 "HR-DAPA-393 Općinski komitet Saveza komunista Hrvatske Buzet 1955-1963. Sumarni inventar"], G. Grznov, Vjesnik istarskog arhiva, Vol.19, 2012.</ref> Te ''direktive'' nisu smjele biti protuzakonite - tj. morale su biti sukladne onakvim zakonima koja je ''partija'' kao ''elita radničke klase'' donosila u svrhu realizacije ''diktature proletarijata'': primjerice je bilo zakonito i smatralo se posve prihvatljivim, kada bi partija u stanovitoj općini odlučila da neće dopustiti da poduzeća iz drugih općina otvaraju dućane ili druga poslovna predstavništva "''na našem terenu''" (tako se u pravilu i činilo: ekonomska konkurencija je u desetljećima SRH bila "strogo dozirana"); ili ako bi odlučili da neće dati građevinsku dozvolu za izgradnju nove crkve (takve su se dozvole u praksi izdavale tek iznimno rijetko).
Line 196 ⟶ 177:
U doktrini [[Radničko samoupravljanje|samoupravljanja]], inzistiralo se na jednoj vrsti demokracije, gdje su ''radni kolektivi'' i ''mjesne zajednice'' javnim glasovanjem odlučivali o važnim pitanjima. Stavljanje bilo kojeg pitanja na dnevni red samoupravnih tijela je, međutim, skoro bez iznimke bilo dogovoreno od strane ''partijske organizacije'', čiji su članovi vodili glavnu riječ u raspravama i bez većih problema vodili raspravu prema onim zaključcima koji su bili unaprijed dogovoreni u osnovnoj organizaciji ili ''direktivama'' koje su došle iz nadređenih partijskih ''komiteta''. Odnosi političke moći su pripadnicima ''radnog naroda'' bili dobro poznati (''odstupanje od'' ''linije'' je bilo socijalno vrlo rizično), te se raspravljanje na ''zborovima'' uglavnom prepuštalo ''članovima'' (partije) i razbarušenim pripadnicima ''radničke klase'' koji su smjeli iznositi dobronamjerne sugestije bez očekivanja da ih se osobito ozbiljno shvati (te su, doista, ''javljanja za riječ'' od strane nepartijaca često bila prožeta stanovitom vrstom dobroćudnog narodnog humora). <ref>[http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/01/Pages-from-gg32-20.pdf "Gračanica 1966. godine: Odjeci IV. sjednice Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije"], rad prezentiran na znanstvenoj konferenciji “Istraživanje lokalne historije u Bosni i Hercegovini”, Gračanica: 10. prosinca 2010. </ref>
Stanoviti (skromni) procvat demokratičnosti bilježi se za vrijeme [[hrvatsko proljeće|hrvatskog proljeća]] 1970. - 1971. godine, koje je međutim vrlo brzo ugušeno uz znatnu količinu državne represije. Kasnije tijekom 1970.- ih godina je društvena represija, ipak, ublažena.<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=199969 "Hrvatsko proljeće - počeci političkog interesnog pluralizma"], Ivica Šušak, "Hrvatska i komparativna javna uprava", Vol. 8 No.3, 2008.</ref> Međutim je sve do kraja razdoblja komunističke Jugoslavije iskazivanje bilo kakvog ne-komunističkog svjetonazora bilo rizično, te se ''djelovanje s neprijateljskih pozicija'' nerijetko javno označavalo kao djelovanje ''neprijatelja koji diže glavu''; u takvim su slučajevima ''organi reda'' redovito istraživali ''veze s [[Hrvatska neprijateljska emigracija|neprijateljskom emigracijom]]''. [[UDBA]] je veliki dio svojih resursa posvećivala nadzoru takvih ''društveno nepoželjnih pojava'', a ''Komiteti za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu'' su u svojem ''strogo povjerljivom'' djelovanju<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/partijska-arhiva-je-ociscena-bas-iz-vremena-ubojstva-971608 "Partijska je arhiva očišćena, baš iz vremena ubojstva"], Silvana Perica za "Večernji list", 5. studenog 2014.</ref> izlagali nepoćudne pojedince raznim vrstama socijalnih neugodnosti.
== Upravna podjela ==
|