Magellanov potok: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
en.wiki
Redak 1:
 
 
'''Magellanov potok''' je potok [[oblak velike brzine|oblaka plina velike brzine]] koji se proteže od [[Veliki Magellanov oblak|Velikog]] do [[Mali Magellanov oblak|Malog Magellanova oblaka]] preko 100° kroz galaktički južni pol Kumove slame. Uočen je 1965., a odnos prema Magellanovim oblacima utvrđen je 1974. godine.
'''Magellanov potok'''
 
Nasao je tako što [[Veliki Magellanov oblak|Veliki]] i [[Mali Magellanov oblak]] imaju ovojnicu od rijetkog i hladnog [[vodik]]a. Njihova se ovojnica izdužuje u uzak Magellanov potok prema [[Kumova slama|Kumovoj slami]], vjerojatno pod djelovanjem privlačne sile.<ref name="Vujnović">Vujnović, Vladis: Rječnik astronomije i fizike svemirskog prostora, Zagreb: Školska knjiga, 2004., ISBN 953-0-40024-1, str. 92</ref>
==Otkriće i prva promatranja==
[[File:Tracing the origin of the Magellanic Stream.jpg|thumb|Prikaz Hubbleovih promatranja na pregledu LAB, trasirajući podrijetlo Magellanova potoka.<ref>{{cite news|title=Hubble finds source of Magellanic Stream|url=http://www.spacetelescope.org/news/heic1314/|accessdate=14. kolovoza 2013.|newspaper=ESA/Hubble Press Release}}</ref>]]
 
Godine 1965. [[oblak velike brzine|anomalijska brzina]] [[međuzvjezdani oblak|plinskih oblaka]] nađena je u području Magellanovih oblaka. Plin se pruža najmanje 180 stupnjeva preko neba. Ovo odgovara 180 [[parsek|kpc]] (600.000 svj. godina na približnoj udaljenosti od 55 kpc (180.000 svj.godina). Plin je vrlo kolimiran i polaran u odnosu na Kumovu slamu. Raspon brzine je velik, (od −400 do 400&nbsp;km s<sup>−1</sup> u odnosu ka [[mjesni standard mirovanja|mjesnoga standarda mirovanja]] (eng. Local Standard of Rest) i struktura brzine ne prati ostatak Kumove slame. Stoga se odredilo da je to klasični oblak velike brzine.
 
Plin nije bio mapiran i nije se povezivalo ga s Magellanovim oblacima. Magellanov potok kao takav otkriven je kao pojava [[vodikova crta od 21 cm|neutralnog vodika (HI)]] blizu [[Magellanovi oblaci|Magellanovih oblaka]]. To su otkrili Wannier & Wrixon 1972. godine. Svezu s Magellanovim oblacima napravio je Mathewson i dr. 1974. godine.
 
NasaoNastao je tako što [[Veliki Magellanov oblak|Veliki]] i [[Mali Magellanov oblak]] imaju ovojnicu od rijetkog i hladnog [[vodik]]a. Njihova se ovojnica izdužuje u uzak Magellanov potok prema [[Kumova slama|Kumovoj slami]], vjerojatno pod djelovanjem privlačne sile.<ref name="Vujnović">Vujnović, Vladis: Rječnik astronomije i fizike svemirskog prostora, Zagreb: Školska knjiga, 2004., ISBN 953-0-40024-1, str. 92</ref>
 
Pogrješno ga je brkati s [[Magellanov most|Magellanovim mostom]].<ref name=SpaceDaily-2014-11-28>(eng.) SpaceDaily, [http://www.spacedaily.com/reports/OGLE_ing_the_Magellanic_System_Polish_Astronomers_Discover_Young_Stellar_Bridge_in_the_Magellanic_Clouds_999.html "Polish astronomers spot young Stellar Bridge in the Magellanic Clouds"], 28. studenoga 2014.</ref><ref name=putn>