Londonski metro: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
manja promjena
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
→‎Daljnji razvoj: manja promjena
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 43:
Za prelazak preko [[Temza|Temze]], od [[1869.]] u upotrebi je tunel ispod same rijeke: bio je to prvi tunel takve vrste na svijetu. Uskoro je otvorena još jedna linija s tunelom ispod Temze – između Towera i Bermondseya. Ovu liniju su opsluživali vagoni vučeni [[čelik-čelo|sajlama]].
 
Daljim razvitkom sustava, nedostaci ''cut-and-cover'' metode postajalepostajali su sve izraženijeizraženiji. Zatvaranje prometnica za vrijeme radova izazivalo je velike prometne kolapse. Rad je bio izuzetno naporan i bilo je potrebno transportirati tisuće tona suvišne zemlje.
 
Osim ovih nedostataka, pojavio se i jedan značajniji. Naime, budući da su svi tuneli bili na približno istoj, maloj dubini, usložnjavanjem sustava podzemnih linija ostajalo je sve manje mjesta za trasiranje bez presijecanja postojećih linija, što bi učinilo sustav neefikasnim, jer bi bilo potrebno zaustavljati vlakove zbog ukrštanja. Rješenje je bilo produbljavanje tunela, odnosno: izgradnja tzv. dubinskih tunela.
Ovim se otvara nova etapa - izgradnja dubinskih podzemnih tunela. Za takve tunele, [[inženjer|inženjeri]] su koristili relativno postojan sloj [[Glina (tlo)|gline]] u zemljištu na dubini od približno 20 m. Posebni strojevi su korišteni za iskopavanjeiskapanje uskih tunela (najčešće dva usporedna, razmaknutijedan za maludo udaljenostdrugog) u koje bi, zatim, bili umetani čelični prsteni i prerađeni čelični ili betonski elementi. Odatle i potiče popularan i opće prihvaćenopćeprihvaćen naziv – ''The Tube'' (zbog karakterističnog oblika tunela,; u prijevodu: ''Cijev''). Ovakav način izgradnje je brži od ''cut-and-covera'' i ne ometa ostali promet.
 
Ovim se otvara nova etapa - izgradnja dubinskih podzemnih tunela. Za takve tunele, [[inženjer|inženjeri]] su koristili relativno postojan sloj [[Glina (tlo)|gline]] u zemljištu na dubini od približno 20 m. Posebni strojevi su korišteni za iskopavanje uskih tunela (najčešće dva usporedna, razmaknuti za malu udaljenost) u koje bi, zatim, bili umetani čelični prsteni i prerađeni čelični ili betonski elementi. Odatle i potiče popularan i opće prihvaćen naziv – ''The Tube'' (zbog karakterističnog oblika tunela, u prijevodu: ''Cijev''). Ovakav način izgradnje je brži od ''cut-and-covera'' i ne ometa ostali promet.
 
Preduvjet za stvaranje tunela na ovakvoj [[dubina|dubini]] bio je da se, umjesto parnih, koriste električni vlakovi, jer bi ventilacija velike količine [[para|pare]] s te dubine bila nemoguća.
 
Prva dubinska linija bila je duga 5.2 km i spajala je središnji s južnijimjužnim dijelom [[London|Londona]]. Početno je bilo planirano da po njoj prometuju vlakovi vučeni sajlama, međutim, na kraju je odlučeno u korist električnih vlakova. Ovime svijet dobija svoju prvu elektrificiranu dubinsku liniju podzemne željeznice.
 
=== 20. stoljeće ===