Europa: razlika između inačica

Europske rijeke pripadaju jednom od pet glavnih sljevova. Manje rijeke utječu u veće, a ove se ulijevaju u neko more, ocean ili jezero, tj. pripadaju jednom od sljevova. Granice između sljevova ili razvodnice uglavnom prolaze vrhovima planina.

 

Površinom je najveći [[Atlanski ocean|atlanski]] slijev. On obuhvaća sljevove [[Sjeverno more|Sjevernog]], [[Baltičko more|Baltičkog]], [[Norveško more|Norveškog]] i [[Sjeverno ledeno more|Sjevernog ledenog mora]]. Mnoge rijeke u tom slijevu imaju ušća u obliku estuarija. Zahvaljujući ujednačenom vodostaju i ušćima vrlo pogodnim za smještaj morsko-riječnih luka te visokoj gospodarskoj razvijenosti zaleđa, ovdje se nalaze najveća europska luka [[Rotterdam]] te nekoliko velikih, npr. [[London]] i [[Hamburg]]. Najvažnije rijeke su [[Rajna]], [[Laba]] (Elba), [[Temza]], [[Sena]], [[Loire]] i [[Tejo]]. Baltičkom slijevu pripadaju [[Odra]], [[Visla]] i [[Zapadna Dvina]] (Daugava) te mnoge manje rijeke. Rijeke u slijevu Norveškog mora uglavnom su kratke i nepovoljne za plovidbu, ali zbog obilja vode i prirodnog pada povoljne su za gradnju hidroelektrana. Rijeke u slijevu Sjevernog ledenog mora su velik dio godine zamrznute. Najvažnije su [[Pečora (rijeka)|Pečora]] i [[Sjeverna Dvina]].