Mletačke utvrde: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dopuna i poveznice
dopuna
Redak 11:
'''Mletačke utvrde''' je zajednički naziv za [[fortifikacija|fortifikacijske]] [[građevina|građevine]] koje je izgradila [[Republika Venecija]] od 15 do 17. stoljeća, a koje se rasprostiru na više od 1000 kilometara od [[Lombardija|Lombardije]] u [[Italija|Italiji]] do istočne obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Kopnene fortifikacije koje su štitile Republiku Veneciju od europskih sila na sjeverozapadu poznate su kao ''Stato da Terra'', dok su fortifikacije ''Stato da Mar'' štitile mletačke pomorske putove i luke od Jadranskog Mora prema [[Levant]]u. Utvrde su bile nužne kao podrška teritorijalnom širenju i nadležnosti ''Serenissime'' (naziv za Mletačku republiku koji doslovno znači „najmirnija”). Uvođenje [[barut]]a dovelo je do značajne promjene u vojnim tehnikama i arhitekturi koje se prepoznaju u dizajnu tzv. ''alla moderna'' fortifikacija s [[bastion]]ima koji su se proširile diljem Europe<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1533/ Venetian Works of Defence between 15th and 17th centuries: Stato da Terra – western Stato da Mar] {{eng oznaka}} Pristupljeno 10. srpnja 2017.</ref>.
[[Datoteka:Venezianische_Kolonien.png|mini|lijevo|<center>Karta mletačkih posjeda ''Stato da Mar''.]]
[[Datoteka:BG_MuraVenete_05.JPG|mini|lijevo|<center>Zidine Bergama]]
[[Datoteka:Północna część murów miejskich w Kotorze.jpg|mini|<center>[[Kotor]]ske zidine]]
Ovaj izvanredan poduhvat Mletačke republike na velikom teritorijalnom području bio je moguć samo zahvaljujući dojmljivoj suradnji profesionalaca, koliko samih fortifikacijskih arhitekata, tako i uredbama, društvenim modelima i novoj vrsti uprave kojom se mletačka kultura spajala s drugim kulturama istočne obale Jadrana. O tomu svjedoče razni materijalni, ali i nematerijalni dokazi stoljetnog prisustva mletačke kulture<ref name=TL>[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5846/ Hrvatska nominacija svjetske baštine mletačkih utvrda] {{eng oznaka}} Pristupljeno 10. srpnja 2017.</ref>.
Line 39 ⟶ 40:
| [[Datoteka:Peschiera-Porta_Brescia.JPG|150x150px|]] || Italija || align="center" | 1533-002 || align="center" | Utvrđeni grad [[Peschiera del Garda]] || align="center" | [[Veneto]] || align="center" | {{Coord|45|26|20|N|10|41|39|E|type:landmark|name=Fortified city of Peschiera del Garda}} || align="center" | 36,67 || align="center" | 143,85 || align="center" | Utvrda (''Fortezza'') s pet kutova i bastionima izgrađena na otoku rijeke [[Mincio]] odigrala je važnu ulogu u svim vojnim pohodima u sjvernoj Italiji poslije 14. st. Završio ju je [[Michele Sanmicheli]], a poslije je služila kao vojni zatvor sve do 2002. god.
|-
| [[Datoteka:Cinta_muraria_di_Palmanova.jpg|150x150px|]] || Italija || align="center" | 1533-003 || align="center" | Grad utvrda [[Palmanova]] || align="center" | [[Furlanija-Julijska krajina]] || align="center" | {{Coord|45|54|22|N|13|18|35|E|type:landmark|name=City Fortress of Palmanova}} || align="center" | 193,73 || align="center" | 296,27 || align="center" | Venecija je osnovala Palmanovu 1593. godine kao spomenik pobjedi nad [[Osmanlije|Osmanlijama]] u [[Bitka kod Lepanta|Bitci kod Lepanta]] 1571. god. Vincenzo Scamozzi je dizajnirao ovaj idealni [[renesansa|renesansni]] gradić kao devetokraku utvrdu s jarkom ispod zidina promjera 7 km i troja velika utvrđana gradska vrata. Izgradnja je trajala 30 godina i naposlijetku je imala 9 [[revelin]]a, 9 [[bastion]]a, 9 [[luneta]] i 18 [[kavaljer]]a.
|-
| [[Datoteka:Zadar_PortaTerraferma.jpg|150x150px|]] || Hrvatska || align="center" | 1533-004 || align="center" | [[Zadar]]ski obrambeni sustav || align="center" | [[Zadarska županija]] || align="center" | {{Coord|44|6|42|N|15|13|49|E|type:landmark|name=Defensive System of Zadar}} || align="center" | 11,19 || align="center" | 240,45 || align="center" | Venecija je najnovijim vojnom gradnjom odvojila povijesno središte Zadra od kopna 1472. god. Zidine su ojačane s tri bastiona na luci (Moro, sv. Roko i sv. Demetrije), jednim na ulazu u luku i jednim na mjestu stare citadele, te dva prema otvorenom moru (sv. Franjo i sv. Jure) koja su niža ali zato imaju porporele (kamene pregrade u moru). Na jugu su izgrađena dva uska bastiona s krunom (''mezza luna''), a tržnica je zaštićena Grimani bastionom ispod kojega su zidine otvorene vratima prema kopnu (''Porta Terraferma''), remek djelom Sanmichelija, koja su služila kao glavni ulaz u grad preko pokretnog mosta iznad jarka (''fossa''). Nasuprot vratima, na kopnu, [[Sforza Pallavicino]] je izgradio modernu utvrdu (''Forte'')<ref name=TL/>.
|-
| [[Datoteka:Šibenik - Pevnosť Sv. Mikuláša.JPG|150x150px|]] || Hrvatska || align="center" | 1533-005 || align="center" | [[Utvrda sv. Nikole]] u [[Šibenik]]u || align="center" | [[Šibensko-kninska županija]] || align="center" | {{Coord|43|43|17|N|15|51|17|E|type:landmark|name=Fort of St. Nikola, Šibenik}} || align="center" | 0,85 || align="center" | 523,79 || align="center" | Gian Girolamo Sanmicheli je dizajnirao ovu utvrdu koja je od 1540.-1547. izgrađena na istoimenom otoku kanala sv. Antuna kao obrambena barijera grada Šibenika s mora<ref name=TL/>.
|-
| [[Datoteka:Old Town Walls and Architecture at Night - Kotor - Montenegro.jpg|150x150px|]] || Crna Gora || align="center" | 1533-006 || align="center" | Utvrđeni grad [[Kotor]] || align="center" | [[Boka Kotorska]] || align="center" | {{Coord|42|25|25|N|18|46|19|E|type:landmark|name=Fortified city of Kotor}} || align="center" | 16,32 || align="center" | 99,19 || align="center" | Od 1420. godine Venecija je dominirala Kotorom (''Cattaro'') kojega je dodatno utvrdila zbog čestih osmanskih opsada. Izgrađeni su zidine duljine 4,5 km s velikim Kampana tornjem i citadelom na mjestu ušća, obližnja Morska vrata (1555.), te Riječna sjeverna vrata s Bembo bastionom (1540.) i Gurdski bastion južnih vrata (1470.), Spiljarska vrata prema Cetinju i na vrhu 280 m visokog brda sv. Ive utvrda ''San Giovanni '' koja dominira istočnim zaljevom.
|-
|}