Termoelektricitet: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
povisiti -> povećati, skrenuti -> zakrenuti
Redak 3:
[[datoteka:Peltierelement 16x16.jpg|mini|desno|250px|[[Termoelektrični generator]] ili Peltierov element.]]
 
'''Termoelektricitet''' je [[električna struja]] koja nastaje u [[Električne mreže|električnom strujnom krugu]] sastavljenom od dviju različitih [[kovina]], ako se njihovi spojevi održavaju na različitim [[temperatura]]ma. Pojavu dodirnih [[električni potencijal|električnih potencijala]] i njihovu ovisnost o temperaturi razjašnjava [[kvantna teorija]] kovina. Prema toj teoriji [[elektron]]i se u kovinama nalaze u vodljivim [[Elektronska konfiguracija|energetskim vrpcama različite energije]], kroz koje se slobodno kreću. [[Energija]] najviše vodljive vrpce za različite je kovine različita. Ako vrpce različitih kovina dođu u dodir, elektroni će iz kovina s višom [[Električna vodljivost|vodljivom]] vrpcom prelaziti u kovinu s nižom vodljivom vrpcom, a to će između dviju kovina stvoriti dodirni električni potencijal. Taj je potencijal ovisan o temperaturi, jer se povećanjem temperature [[kristalna rešetka|kristalne rešetke]] kovine povisujepovećava i energija elektrona. <ref> '''termoelektricitet''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60970] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>
 
== Objašnjenje ==
Da se [[toplina]] može pretvoriti u električnu struju, pokazao je [[Thomas Johann Seebeck]] 1821. Spojimo li krajeve dvaju različitih metala, na primjer [[Bakar (element)|bakra]] i [[željezo|željeza]], i jedan spoj držimo na višoj, a drugi na nižoj [[temperatura|temperaturi]], kroz metale će prolaziti [[električna struja]]. Nalazi li se između njih [[magnet]]ska igla, ona će skrenutise zakrenuti iz svogpočetnog položaja. Takva električna struja koja se javlja pri različitom zagrijavanju spojeva raznih metala zove se '''termoelektrična struja''', a ovakva dva metala koji zagrijavanjem stvaraju električnu struju čine [[termočlanak]] ili termoelement.
 
Termoelektromotorna sila je vrlo malena. Jedna od najvećih je kod termoelemenata od [[bizmut]]a i [[antimon]]a, a iznosi 0,011 [[volt]]a pri temperaturi spojeva 0 [[°C]] i 100 °C. U ovakvom spoju struja teče od bizmuta k antimonu. Iako su [[Elektromotorna sila|elektromotorne sile]] kod termočlanaka malene, struja može biti vrlo jaka, pa i na stotine [[amper]]a ako je [[električni otpor]] malen. Da bi se povisilapovećala elektromotorna sila, termočlanci se spajaju u seriju, i dobije se termobaterija. Kod toga se sva spojišta na jednoj strani drže na jednoj temperaturi, a spojišta na drugoj strani na drugoj temperaturi.
 
Termočlanci se upotrebljavaju za mjerenje visokih temperatura do 3 000 °C i nazivaju se termoelektrični [[Pirometar|pirometri]]. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>