Karantanija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika Leonitamara (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Nesmir Kudilovic |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 3:
'''Karantanija''' je prva zajednička država [[Zapadni Slaveni|zapadnih Slavena]] nastala u prvoj polovici 7. stoljeća na području nekadašnjeg [[Koruška|Koruškog vojvodstva]], a današnje savezne pokrajine [[Koruška (Austrija)|Koruške]] u [[Austrija|Austriji]] (njem. ''Kärnten'') i neslužbene [[Slovenija|slovenske]] pokrajine [[Koroška (Slovenija)|Koruške]] (slov. ''Koroška'') u području [[Alpe|Alpa]].
Država kralja [[Samo|Sama]], točnije njegov plemenski savez nastaje možda [[623.]], a navodi se područje [[Slovačka|Slovačke]], [[Moravska|Moravske]] i [[Donja Austrija|Donje Austrije (Niederösterreicha)]]. [[Slaveni]] se uz pomoć Sama, trgovca oružjem, oslobađaju prevlasti [[Avari|Avara]] i Karantanijom (''marca Vinedorum''), područjem sjeverno od [[Karavanke|Karavanki]], ovlada [[Valuk]] (Wallux dux Winedorum). Karantanija je samostalna sve do Samove smrti (po jednom podatku to se dogodilo [[658.]], po drugom [[665.]]), pa su Avari opet ovladali dijelom ovih krajeva, a
Pojava karantanskih Slavena, kojima ime dolazi od naziva ''Carantanum'', čiji je korijen po svoj prilici u plemenskom imenu [[Carni]], zbila se negdje još [[611.]] kada oni prolaze [[Bavarska|bavarskim]] teritorijem blizu izvora [[Drava|Drave]] i uništavaju cijelo područje. Samovom smrću ona ipak ne nestaje i [[745.]] postaje dio Franačkog carstva pod vodstvom [[Karlo Veliki|Karla Velikog]], koji se je uz pomoć Karantanaca između [[790.]] i [[805.]] riješio i avarske opasnosti, a Avari su se potom asimilirali sa Slavenima. Godine [[843.]] Karantanija dolazi u ruke [[Ludvig Njemački|Ludviga Njemačkog]] (Ludwig der Deutsche), ali njena povijest gubitkom samostalnosti od [[745.]] pripada povijesti [[Franci|Franaka]].
| |||