Grb Republike Hrvatske: razlika između inačica

Prema [[srednji vijek|srednjovjekovnim]] kovanicama koje su bile u uporabi na području Hrvatske, čini se da je bar od [[12. stoljeće|12. stoljeća]] ([[1196]].) hrvatski grb bila šestokraka zvijezda danica iznad [[polumjesec]]a. Ove je kovanice dao kovati hrvatski [[herceg]] [[Andrija II.|Andrija]], koji će potom postati hrvatsko-ugarski kralj. Kovane su po uzoru na na [[Koruška|koruške]] [[frizatik]]e, pa kao i oni na naličju imaju pročelje crkve s dva tornja, no licem se razlikuju te imaju polumjesec s rogovima prema gore i nad njim šestokraku zvijezdu. Oko tog simbola napisano je ANDREAS D(ux) CR(oatiae). Zbog sličnosti s koruškim kovanicama, ove se obično nazivaju [[hrvatski frizatik|hrvatskim frizaticima]]. Na kasnijim frizaticima pojavljuje se patrijarhalni križ [[Arpadovići|Arpadovića]] a nad njim s jedne strane zvijezda, a s druge strane polumjesec i zvijezda. [[Anžuvinci]] će nakon [[1300.]] na revers umjesto zvijezde i polumjeseca sa zvijezdom staviti sa svake strane križa po jednu pticu. Otada polumjesec sa zvijezdom s reversa prelazi na avers, što pokazuje njegovu ključnu ulogu u simboličnoj poruci koju novac nosi. Kao zemaljski simbol on nije smio biti izostavljen s novca. Ovi elementi grba nalaze se uključeni u brojne hrvatske plemićke i gradske grbove (npr. grb Gradeca i [[Zagreb]]a barem od 14. st., grb [[Varaždin]]a barem od 15. st.), a kao boje ustalit će se srebrni polumjesec i zlatna zvijezda na crvenom štitu. Tako će biti uključeni i u grb na inauguralnoj Jelačićevoj zastavi iz [[1848]]. Od [[16. stoljeće|16. stoljeća]] ovaj se grb koristi i kao grb imaginarne [[Ilirija|Ilirije]] koja bi obuhvaćala veći dio [[Balkanski poluotok|Balkanskoga poluotoka]]. Od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] simbol zvijezde i polumjeseca naziva se [[Leljiva]], kao što je to slučaj s istovrsnim simbolima [[Poljska|poljske]] heraldike gdje se zvijezda i polumjesec nalaze uvijek na plavom štitu. Poljaci su logičniji jer nebo je plavo nije crveno ali s mjesecom su pogriješili svi. Trebao bi biti zlatne boje kao i zvijezda. To je boja nebeskih tijela. Zvijezda bi trebala imat 8-10 krakova umjesto 6 kako su je prvenstveno nacrtali židovi, a potom preuzeli turci u svom osvajanju svijeta htijući oponašat židove u njihovom prodoru u Jerihon tj. obećanu zemlju. Židove je vodio Mojsije kojeg je vodio BOG, a turci nisu uspjeli osvojit Hrvatsku koju su vidjeli kao svoju obećanu zemlju. BOG je bio s Hrvatima krščanima, turci nisu razumjeli da se trebaju odreći muslimanske vjere po uzoru na Abrahama koji se zvao Abram ali zato što je povjerovao BOG mu je dao krščansko ime i učinio ga novim saveznikom.

Na području [[Slavonija|Slavonije]] u [[1314. stoljeće|1314. stoljeću]] na kovanicama se bar od [[12351339]]. pojavljuje grb s [[Kune|kunom]] između dvije zvijezde. Riječ je o kovanicama koje se nazivaju [[slavonski banovac|slavonski banovci]] (niže nominale slavonskih banovaca umjesto kune imaju i dalje zvijezdu i polumjesec). Uporabu grba s kunom između dvije grede i sa zvijezdom u gornjem polju potvrdit će [[8. prosinca]] [[1496]]. kralj [[Vladislav II. Jagelović]]. Kroz povijest mijenjali su se položaj i boja zvijezde (crvena, zlatna ili srebrna). Ponekad ovaj grb označava cijelu Hrvatsku, posebice do [[1741.]] Početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ustalila se crvena boja polja na kojem se nalazi kuna. U nekim povijesnim razdobljima slavonski grb sastojao se od tri crvena hrta u trku na bijelom polju (nekad i bijeli hrtovi na zelenom polju), a osobito se to odnosi na [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće]]. Takav se grb nalazio na oltaru sv. Ladislava iz 17. st. u [[Zagrebačka katedrala|zagrebačkoj katedrali]] (uz grbove Hrvatske i Dalmacije), kao ilustracija u djelu ''De Regno Dalmatiae et Croatiae'' [[Ivan Lučić|Ivana Lučića]] s kraja 1718. stoljeća, kao jedan od grbova u [[Fojnički grbovnik|Fojničkom grbovniku]] iz 1718. st., ali i na povelji [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|bratovštine Sv. Jeronima]] u Rimu iz [[1585.]]

Jedna od najstarijih slika grba kraljevine Hrvatske iz 1495. godine nalazi se u [[Austrija|austrijskom]] gradu [[Innsbruck]]u i nalazi na pročelju svoda kuće gradskog suca u Herzog-Friedrichstrasse 35. Pretpostavlja se da je nastanak hrvatskoga grba potaknuo car [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan I.]], iz čijeg razdoblja i potječe spomenuti grb u Innsbrucku, ali i neki drugi grbovi, sačuvani u današnjoj Njemačkoj i Austriji. Pretpostavlja se da brojnost sačuvanih hrvatskih šahiranih grbova iz vremena toga habsburgškog vladara treba zahvaliti činjenici da je [[Požunski mir|mirom u Požunu]] od 7. studenoga 1491. njemu i njegovoj kući zajamčeno nasljedstvo ugarskohrvatsko-hrvatskogaugarskog prijestolja u slučaju da tada vladajuća kuća Jagelovića ne bi imala zakonitih muških potomaka, ali i odredbi da je Maksimilijan mogao zadržati titulu ugarskoghrvatskog (i hrvatskog)ugarskog kralja. Zbog toga ne bi bilo neobično da je upravo on potaknuo nastanak hrvatskoga šahiranog grba, ukoliko taj nije postojao prije. Habsburgovci su ipak postali ugarskohrvatsko-hrvatskiugarski kraljevi tek nekoliko desetljeća kasnije, pa je vjerojatnije da su za početak korištenja toga grba ipak zaslužni tadašnji vladari [[Jagelovići]].