Srebrenica: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m izvor promijenio mrežno mjesto |
→Povijest: jezik, malo objektivnosti... |
||
Redak 108:
Na području Srebrenice postojali su tragovi života još od najranijih vremena, što je bilo uvjetovano povoljnim zemljopisnim položajem i bogatstvom [[Srebro|srebrenom]] rudom. Grad se nalazio na razmeđi civilizacija, dviju kršćanskih konfesija, a od 15. stoljeća ovdje je islam koji ih je postupno potisnuo.<ref name="Zirdum">[http://www.kczs.ba/srebrenica-povjest/ Katolička crkva Župa Srca Isusova - Zvornik (Srebrenica)] Andrija Zirdum: ''Srebrenica povijest'' (pristupljeno 7. lipnja 2016.)</ref>
=== Stari Rim ===
Srebreničke su rudnike iskorištavali još stari [[Rimljani na tlu Bosne i Hercegovine|Rimljani]].<ref name="Zirdum"/>
===
Kroz dolinu rijeke Drine ide prometnica koja je povezivala jadransku obalu s Podunavljem.<ref name="Zirdum"/> Deset dana jahanja udaljena od [[Dubrovnik]]a, Srebrenica je u srednjovjekovnoj [[
Zbog svog važnog trgovačkog i prometnog položaja i rudnih bogatstava, Srebrenica je privukla hrvatske trgovce, obrtnike i gospodarstvenike iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]]. Trgovci, obrtnici i gospodarstvenici dolazili su ovamo onom važnom prometnicom. Neki su ovdje samo poslovali a neki su se od njih i nastanili.
U [[predgrađe|predgrađu]] tvrđave [[Srebrenik (tvrđava, Srebrenica)|Srebrenika]] nastala je naseobina (kolonija) tih poduzetnika iz Dubrovačke Republike.<ref name="Zirdum"/> Osim tih poduzetnika, i domaći su poduzetnici pridonosili gospodarstvu.
Pisani dokumenti prvi put spominju Srebrenicu [[1352.]] godine. Za [[Tvrtko I.|Tvrtka I.]] kraj je iznimno napredovao. Razvijenosti je pridonosila [[kovnica novca]], vlastito sudstvo i pečat.<ref name="Zirdum"/> Do konca 14. stoljeća postala je najvažnije rudarsko središte i najznačajnije gradsko naselje
[[Datoteka:Map of Roman Catholic monasteries in Bosnia in the 15th century.png|mini|250px|Rimokatolički samostani u Bosni i Hercegovini u 15. stoljeću.]]
U Srebrenici, po kojoj je [[vikarija]] odnosno provincija, Franjevačka provincija Bosna Srebrena dobila ime, tih je stoljeća postojao [[franjevački samostan i crkva sv. Marije u Srebrenici|samostan]] i crkva.<ref name="Zaboravljeni">[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A17828/Zaboravljeni/ Hrvatska riječ, Subotica] g: ''Zaboravljeni. Hrvati u istočnoj Bosni'', 19. rujna 2008. (pristupljeno 7. lipnja 2016.)</ref> Srebrenički je samostan bio na glasu kao ugledan i vodeći. <ref name="Zirdum"/> Samostan je iz 13. stoljeća. Prvi je franjevački samostan u Bosni i Hercegovini. Bio je rasadnik za sve druge samostane po BiH. Neko je vrijeme u Srebrenici bila i odgojna zajednica budućih fratara. <ref name="AA">(srpski) [http://aa.com.tr/ba/balkan/sveta-misa-u-crkvi-svete-marije-u-naselju-klisa-iako-malobrojni-katolici-i-danas-u-srebrenici-obilje%C5%BEili-uskrs-/544783 Anadolu Agency] ''Sveta misa u crkvi Svete Marije u naselju Klisa: Iako malobrojni katolici i danas u Srebrenici obilježili Uskrs'', 27. ožujka 2016. (pristupljeno 7. lipnja 2016.)</ref>
Uz srebrenički, najvažniji samostani hrvatske banovine u Bosni tog doba bili su samostani u [[Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Zvorniku|Zvorniku]], [[Ljubovija|Ljuboviji]] i [[Teočak|Teočaku]].<ref name="FST">[https://web.archive.org/web/20081230023347/http://www.fst.ba/zupe/zvornik_povijest.php Franjevački samostan sv. Petra i Pavla - Tuzla] ''Župa Srca Isusova - Zvornik'' (pristupljeno 7. lipnja 2016.)</ref>
Godine [[1394.]] ovdje je sagrađena katolička [[crkva sv. Nikole u Srebrenici|crkva sv. Nikole]] koja je bila [[konkatedrala]] u vrijeme sjedinjenih biskupija [[Srebreničko-visočka biskupija|Srebreničko-visočke]]. Građena je u primorskom stilu. Po svemu sudeći, danas je vjerojatno sačuvana zidovima tzv. [[Bijela džamija u Srebrenici|Bijele džamije]]. Dva su biskupa iz reda franjevaca djelovala u ovoj crkvi, [[Stjepan Radošević]] (1434.-39.) i [[Toma Matić]] (1440.). Srebrenička okolica imala je crkve i u [[Sase (Srebrenica, BiH)|Sasama]], [[Čagalj (Srebrenica, BiH)|Čaglju]], [[Jasenova (Srebrenica, BiH)|Jasenovi]]<ref name="Zirdum"/> i [[Liješanj|Liješnju]]. Crkva sv. Marije i gradska crkva sv. Nikole bile su franjevačke crkve.<ref name="kczs-zvornik">[http://www.kczs.ba/zvornik/ Katolička crkva Župa Srca Isusova - Zvornik (Srebrenica)] ''Zvornik'' (pristupljeno 10. lipnja 2016.)</ref>
Dubrovački su poduzetnici bogato darivali darovima i oporukama samostan, novčano, gotovom srebru, srebrnoj rudi, prihodima iz jama i dr.<ref name="Zirdum"/>
Dubrovački arhiv spomeninje gradnju još jedne crkve u Srebrenici, ali ime zaštitnika nije poznato. Možda se radilo o novoj crkvi ili o obnovi franjevačke crkve koja je mogla nastradati u nemirima 1411. godine.<ref name="Salimović">(boš.) [http://www.esrebrenica.ba/vijesti/religijsko-bogatstvo-kapela-svete-marije-u-srebrenici.html eSrebrenica] S. Salimović: ''Religijsko bogatstvo – Kapela Svete Marije u Srebrenici'', 25. prosinca 2014. (pristupljeno 11. lipnja 2016.)</ref>
[[Datoteka:
Oko 1410. bila je pod
Veliki napredak i bogatstvo Srebrenice privukao je pozornost
Promjeni vladara pridonio je uskogrudni carinik ugarsko-hrvatskog kralja Žigmunda. Sve je više ometao dubrovačke trgovce i domaće stanovništvo, proizvođače srebra. Posljedica je bila pobuna 1411. u kojoj su njegovi kraljevi vojnici porušili gradsko naselje. Zbog toga je u gradu osobno boravio sami kralj Žigmund. Vjerojatno je da je tad grad povjerio srpskom despotu Stefanu Lazareviću na upravu.<ref name="Zirdum"/>
=== Srpska despotovina ===
Taj čin nije umirio stanovništvo, nego su se neredi nastavili. Despot ih je krvavo ugušio, a neke dubrovačke trgovce dao osakatiti. Osorni čin prema dubrovačkim državljanima nije prošao nekažnjeno. Dubrovačka Republika je na to zapovijedila [[embargo|prekid]] svake trgovine i uz to je dio trgovaca otišao iz grada. Promjena srpskog vladara na prijestolju nije ništa riješila. Lazarević je umro 1427. i umjesto njega došao je despot [[Đurađ Branković]] koji nije bitno poboljšao stvari. Uskoro su se aktivirali
Gospodarska djelatnost preživjela je ta turbulentna vremena uprave srpskih despota. Od 1431.-1435. rastao je broj obrtnika i trgovaca iz Dubrovnika, bilo je mnogo zlatara, krojača, suknara, mesara i drugih te se 1434. broj obrtnika i trgovaca skoro podvostručio.<ref name="Zirdum"/>
=== Povratak pod Bosnu i naizmjenična bosanska i turska vlast ===
Godine 1439. prvo je osmansko osvajanje Srebrenice.
Do turskih osvajanja kraj crkveno pripadao ujedinjenoj [[Bosanska vikarija|Bosanskoj vikariji]]. U vremenu prije turskih upada i osvajanja Bosne, istočna Bosna imala je najviše katoličkih samostana baš uz samu Drinu, ali i sa srbijanske strane Drine. Iz toga vremena dokumentirani su crkve i samostani u [[Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Srebrenici|Srebrenici]], Zvoniku, Solima (kasnije osmanskog imena Tuzla), [[Franjevački samostan Gradovrh|Gradovrhu]] i Labu kod Soli, Teočaku, [[franjevački samostan Svete Marije u Polju|Svetoj Mariji kod Bijeljine]], [[franjevački samostan u Bijeljini|Bijeljini/Bilini]],<ref name="jedinstvena bosanska vikarija">[http://www.hop.com.hr/2016/11/15/jedinstvena-bosanska-vikarija-je-dolaskom-turaka-podijeljena-na-slobodnu-vikariju-bosna-hrvatska-i-na-okupiranu-vikariju-pod-turcima-bosna-srebrena/ HOP portal] Dragan Ilić: ''Jedinstvena Bosanska vikarija je dolaskom Turaka podijeljena na slobodnu vikariju Bosna - Hrvatska i na okupiranu vikariju pod Turcima Bosna Srebrena'', 15. studenoga 2016. (pristupljeno 30. studenoga 2016.)</ref> [[Bratunac|Bratuncu]].<ref name="svi arheološki nalazi">[https://www.hop.com.hr/2016/08/04/svi-arheoloski-nalazi-i-ostaci-srednjovjekovne-bosne-i-hercegovine-nose-zapadne-i-hrvatske-oznake-i-odlike/ HOP - nezavisni news portal] Dragan Ilić: ''Svi arheološki nalazi i ostaci srednjovjekovne Bosne i Hercegovine nose zapadne i hrvatske oznake i odlike'', 4. kolovoza 2016. (pristupljeno 23. ožujka 2017.)</ref>
=== Osmansko doba ===
| |||