Razlika između inačica stranice »Köln«

Dodano 27 bajtova ,  prije 3 godine
tokom -> tijekom, još ponešto
(gradonačelnik= Henriette Reker)
(tokom -> tijekom, još ponešto)
|upravno područje=
|okrug=
|stanovništvo= 998,.105
|godina popisa= 2009.
|izvor popisa= <ref>[http://www.it.nrw.de/statistik/a/daten/amtlichebevoelkerungszahlen/index.html Amtliche Bevölkerungszahlen]</ref>
==Povijest==
[[Datoteka:Cologne Cathedral.jpg|lijevo|250px|mini|<center>[[Kölnska katedrala]].]]
Na prostoru današnjeg Kölna je u starom vijeku živjelo [[Germani|germansko]] pleme Ubi koji su osnovali prvo naselje. [[Rimljani]] su preuzeli njihovo naselje i nazvali ga Oppidum Ubiorum (Grad Uba) koji je bio značajna rimska vojna baza na granici prema Germanima (granica [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] je prolazila Rajnom). Grad je rodno mjesto [[Agripina mlađa|Agripine mlađe]], žene [[Dodatak:Popis rimskih careva|cara]] [[Klaudije|Klaudija]] i majke [[Neron]]a. Agripina je isposlovala da njezin rodni grad 50. godine dobije status kolonije (rimskog civilnog naselja u kojem žive rimski građani). Kolonija je po Agripini dobila ime ''Colonia Claudia Ara Agrippinensium''. Od naziva Colonia dolazi današnje ime grada (francuski Cologne). Grad je imao jedan od najdužih vodovoda u Rimskom carstvu koji je dovodio vodu s planine [[Eifel]]. Godine 90. godinepostao je postao glavni grad rimske provincije Germania Inferior.
 
Grad je bio središte Galskog carstva koje je pod vodstvom [[Postum]]a između 260. i 273. bilo nezavisno od rimske vlasti. Godine 310. je car [[Konstantin]] sagradio je most preko Rajne. Godine 355. godinegrad su grad zauzeli [[Alemani]]. Od 313. je grad je sjedište biskupa. Godine 455. zauzeli su ga zauzeli Salijski [[Franci]] i učinili svojim glavnim gradom. Time je prestala rimska vlast, ali je grad ostao značajanznačajno centarsredište i nakon seobi naroda kad je propala većina rimskih gradova.
 
U srednjem vijeku je Köln bio jedan od najznačajnijih gradova na zapadu Njemačke. Od 785. je bio sjedište nadbiskupa. Kölnski nadbiskup je bio jedan od najznačajnijih u Njemačkoj i izborni knez [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] (imao je pravo birati cara). Köln je imao status slobodnog carskog grada i bio je član [[Hanza|Hanzeatske lige]] (udruženja trgovačkih gradova srednje i sjeverne Njemačke i baltičkog primorja). Zbog članstva u Hanzi se razvija trgovina i Köln postaje jedna od najvažnijih luka na Rajni.
 
Köln je izgubio status slobodnog carskog grada tokomtijekom [[Napoleon]]ove vlasti. Nakon Napoleonovog pada i ukidanja Svetog Rimskog Carstva je postao dio [[Pruska|Pruske]]. Od sredine 19. st. se razvija industrija i grad se brzo širi. Prostor uz Rajnu je zbog nalazišta [[rude|ruda]] bio jedan od prvih centara razvoja industrije u Njemačkoj.
 
Nakon 1. svj. rata je Köln postao dio demilitariziranog Porajnja i u početku je bio pod britanskom okupacijom. Njemačka vojska se vraća 1936. po Hitlerovoj naredbi. TokomTijekom 2. svj. rata je bio zapovjednizapovjedno centarsredište i pretrpio značajno bombardiranje. Nakon rata je obližnji grad [[Bonn]] postao glavni grad [[Savezna Republika Njemačka|Savezne Republike Njemačke]]. Glavni grad novoosnovane pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija je postao [[Düsseldorf]] koji je manji od Kölna. Time je Köln izgubio političko značenje, ali je ostao gospodarskigospodarsko centarsredište. Obnovu grada nakon rata je vodio arhitekt Rudolf Schwarz.
 
==Zemljopis==