Razlika između inačica stranice »Austrijanci«

Dodano 15 bajtova ,  prije 3 godine
tokom -> tijekom, još ponešto
m (uklonjena promjena suradnika 95.180.123.154 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika BlackArrow)
(tokom -> tijekom, još ponešto)
''Prethistorija i pojava prvih predaka Germana''
 
Područje današnje Austrije naseljeno je još otprije 50,000 godina prije Krista, odnosno od paleolitika. Tragovi ljudske prisutnosti nađeni su, na primjer, u pećinama [[Gudenus Hohle]] blizu [[Weissenkirchen]]-a i na Schlenken-u kod [[Hallein]]-a. To su bila nomadska plemena Ranog kamenog doba koja su živjela od lova. Oko 5,000 godina Prije Krista ([[neolitik]]) počinje se javljati uzgoj stoke, ratarstvo, kao i lov, ribolov i sakupljanje. Od neolitskog doba (Wangermann) ovdje se već počinje vaditi sol u rudnicima u [[Dürrnberg|Dürrnbergu]], [[Hallstatt|Hallstattu]], i [[Hall|Hallu]]. -TokomTijekom [[Kameno doba|Kamenog doba]], 4,.500 prije Krista javlja se novo stanovništvo koje napreduje uz dolinu [[Dunav|Dunava]] i miješa s domorocima. To su nosioci Dunavske kulture (Danubian culture), oni žive zajedno sa svojom stokom u velikim drvenim kućama, bave se lončarstvom i trguju s mediteranskim narodima za fine sjekire od kamena i kremena. Na nekoliko jezera javljaju se sojenice.
 
U Brončano doba u središnjoj [[Njemačka|Njemačkoj]], Bohemiji i Austriji 2,.500 prije Krista, javljaju se predmeti od bakra. 2,.300 prije Krista [[Indoeuropljani]] migriraju u [[Europa|Europu]] iz jugozapadne [[Azija|Azije]]. Oni su preci germanskih naroda koji su se naselili u središnjoj i Njemačkoj. Tada su [[Balti|baltički]] i [[slavenski narodi]] na istoku, a [[Kelti]] na jugu i zapadu.
 
TokomTijekom periodarazdoblja između 2000 i 400. prije Krista, središnja i južna germanska plemena miješaju se s narodom '[[Bell-Beaker]]', izvrsnim metalcima koji su došli iz [[Španjolska|Španjolske]] i [[Portugal|Portugala]]. Oni su možda bili Indoeuropljani, možda nisu, ali svakako doprinose razvoju metalurgije, a i trguju s narodima baltičke obale i [[Mediteran|Mediterana]].
 
''La Tene'' (450. prije Krista - 58. iza Krista)
 
TokomTijekom Kasnog željeznog doba Kelti (kulture La Tene) vladaju današnjom Austrijom, kontrolirajući trgovinu [[sol|soli]], [[bakar (element)||bakra]] i željeza. Oni utemeljuju prvu čvrstu državnu strukturu ,nazvanu od Rimljana Noricum (po ilirskom plemenu Norici). Kultura la Tene dobila je ime po keltskom mjestu kod jezera [[Neuchatel]] u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Tu je sredinom 19. stoljeća otkriveno mnogo željeznog oružja, oruđa i nakita.
 
La Tene kultura bila je pod utjecajem Etruščana i Grka. Kelti se šire središnjom i zapadnom [[Europa|Europom]], sve do Jutlanda. To je periodrazdoblje početka urbanizacije, novih industrija i umjetnosti. Germanska plemena koja dolaze u kontakt s Keltima apsorbiraju njihovu kulturu. Germanski narodi zamijenit će Kelte Središnje Europe.
 
''Klasično doba i Rimska civilizacija'' 101 p. prije Krista - 400. iza Krista
 
Godine 101. prije Krista veliki dio područja južno od Dunava postaje poznat kao [[Norikum|Noricum]], postaje dio Rimskog carstva. Oni dijele današnju Austriju na tri provincije: Retiju (Voralberg i Tirol), Noricum (Salzburg, [[Karintija]], [[Štajerska]] i [[Gornja Austrija|Gornja]] i [[Donja Austrija]]) i Gornju [[Panonija|Panoniju]] (Bečki bazen, [[Gradišće]] i [[Mađarska]]).
 
''Dolaze Germani, Slaveni i Avari''
 
Godine 166. na granicama rimskih provincija pojavljuju se Germani, oni napadaju u raznim periodimarazdobljima i u 4. stoljeću prodiru kroz granicu. [[Goti]], [[Rugijanci]], [[Lombardi]], [[Vandali]], [[Ostrogoti]] gaze preko Bečkog bazena. [[Alemani]] ulaze u [[Retija|Retiju]], [[Heruli]] u današnji [[Salzburg]] (prije Juvanum), [[Goti]] izbijaju na Dravu. Javaljaju se i [[Slaveni]] i [[Avari]], i do danas ima puno slavenskih geografskih imena na cijelom području Austrije osim Vorarlberga i Tirola (na primjer Graz - Gradec). Od 6. stoljeća Bajuvari (preci Bavaraca i 'naših' današnjih Austrijanaca) okupirali su Tirol, Alemani se naseljavaju zapadnije. Slaveni se cijepaju na Sjeverne i Južne, a [[Bajuvari]] i Avari zavladaše dolinom Dunava. Od 5 stoljeća Germani su zavladali cijelim Zapadnim rimskim carstvom.
 
''Porijeklo Bavaraca''
 
Prema Richard Jaklitsch-u Bavarci bi trebali biti potomci izgubljenih germanskih plemena Rimljanima poznatim pod imenom Marcomanni. Markomansko porijeklo je u današnjoj Saksoniji, oni kreću na jug u 1 st. Prije Krista i nastanju se u Bohemiji (kasnija Čehoslovačka), tjerajući pred sobom keltsko pleme Boii. U Bohemiji Marcomanni ostaju oko 500 godina, eventualno dajući keltsko ime svojoj domovini. U 2. i 3. stoljeću zauzeti su s ratnim konfliktima protiv Rimljana. Ime Marcomanni znači ljudi s granice' / 'marche'/. Stari keltski naziv za Bohemiju bio je Boja ili Bojos, od čega nastaje Bojoheim, Baiheim, ili Beheim (Kohlrausch). Ime Bavarci , nastalo od Bajuvarii ili Baioarii, znači 'stanovnici zemlji Boii (Leeper). Austrijaci su porijeklom od velikog germanskog naroda poznatog kao Bavarci koji je naseljavao današnju Bavariju (Bayern) i sjevernu Austriju u kasnom 5. i ranom 6. stoljeću . Prvi puta Bavarsko ime se spominje (kao "Baioaria".) 520. godine. Od tog vremena oni vladaju Bavarskom, Tirolom Gornjom Austrijom i Salzburgom.
 
== Običaji Austrijanaca ==
Austrijanci, danas višemilijunski narod, počinje nastajati raspadom plemenskog sustava Bavaraca do kojega dovodi karolinški feudalizam i kasnijim okrupnjivanjem feudalnih posjeda, negdje u XII stoljeću, u 'Landove'. Nastanak Landova dovodi i do političke koncentracije koja počinje Babenbergovcima [[1192]]. i kasnije [[Habsburgovci]]ma ([[1282]]). Raspadom [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] [[1918]]. Landovi postaju sastavni dijelovi Austrijske Republike. Etnički sastav Landova nije uvijek bavarski, u području [[Vorarlberg]]a koji su [[Alemani|alemanskog]] porijekla kao i susjedni [[Germano-Švicarci]], stanovništvo se služi jezikom srodnim onom u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Ovi najzapadniji Austrijanci na glasu su kao imućni industrijalci. Područje Štajerske također u potpunosti ne pripada etnički, jezično ni kulturno samo [[Bavarci]]ma. Ona nastaje u XII. stoljeću spajanjem bavarskih s karantanskim regijama. Karantanci (po govoru [[Slaveni]]) sudjelovali su u stvaranju Steiermaka ([[Štajerska|Štajerske]]) i Kärntena ([[Koruška|Koruške]]). Osobit jak slavenski (slovenski) utjecaj osjećao se u Koruškoj, pa su se čak još danas neki običaji sačuvali u koruškom [[Landesbewußtsein]]u. Slovenski element ipak se postupno topi, danas možda oko 4 %. Turizam je danas glavna preokupacija štajerskih Austrijanaca, a stare crkve i lijepa priroda aduti su za njegov daljnji razvoj. U Štajerskoj je ostao naročito živ folklor, ovdje se još može vidjeti i nabaviti popularni [[grauer Rock]] (sivi kaputić) i [[graue Hose]]. Burgenland ili [[Gradišće]] još je jedno područje u kojemu Austrijanci ne udaraju glavni pečat, nego su to ovaj puta [[Hrvati]]. Oni ovaj kraj naseljavaju nakon pojave [[Turci|Turaka]] a došli su iz područja Dalmacije odakle su donesli svoj čakavski jezik. To je ista seoba koja je pokrenula i pretke [[molizanski Hrvati|molizanskih Hrvata]] da se nasele u Italiji. Vinogradarstvo, stočarstvo i poljoprivreda glavna su zanimanja Gradišćanaca. Prave Austrijance nalazimo u Donja [[Austrija|Donjoj]] i [[Gornja Austrija|Gornjoj Austriji]], u [[Tirol]]u gdje ih smatraju za tipične Austrijance, te naravno u Salzburgu, kulturnom prijestolnicom Austrije i [[Beč]]u.
Farmerski poslovi i [[industrija]] (tekstilna) i [[turizam]] glavna su zanimanja Austrijanaca. Veoma su česte malene obiteljske farme na kojima Austrijanci rade. Porijeklo suvremenog austrijskog sigurnosnog socijalnog sistema potječe još s kraja [[19. stoljeće|19 stoljeća]]. Radnici, službenici, razne službe i farmeri uplaćuju u razne sigurnosne socijalne fondove. Patrijarhalna obitelj u najnovije vrijeme među mladim obiteljima pretvara se u neku partnersku zajednicu u kojoj nastoje živjeti mladi parovi. Najveći dio Austrijanaca imakatoličke katoličkuje vjeruvjere.
 
== Austrijanci u svijetu ==