|
Stoga su česti zapisi iz različitih knjiga o kralju Petru preminulu na gori Petrovoj
Naselje se od 1996. godina naziva Gvozd, do tada je nosilo ime Vrginmost. Prije 1991. godine i [[Domovinski rat|velikosrpske agresije]] na Hrvatsku, ondašnja općina Vrginmost imala je većinsko srpsko stanovništvo. Uoči rata, 1941. godine, bilo je oko 300 stanovnika, po nacionalnom sastavu Srba, osim dvije obitelji Hrvata i dvije Češkog porijekla <ref name="kotar Vrginmost"> [http://www.znaci.net/00001/142_56.pdf Znaci] Dušan Baić: Kotar Vrginmost u NO Borbi </ref>.<!-- dio Srba izbjegao je skupa s Hrvatima na područja pod nadzorom hrv. vlade -->
Naselje Vrginmost je novijeg postanka, nastalo je u 17. stoljeću (vjerojatno 1688.) kada se obitelj Vrga nastanila uz potok Veliku Trepču gdje je zatim sagrađen i most te se znalo reći „kod Vrgina mosta“ <ref name="gvozd"> [http://www.gvozd.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=21:povijest-opine-gvozd&Itemid=1 Općina Gvozd ] Povijest općine Gvozd (Izvor: Udruga Suncokret)</ref><ref name="kotar Vrginmost"> [http://www.znaci.net/00001/142_56.pdf Znaci] Dušan Baić: Kotar Vrginmost u NO Borbi </ref> <ref name="Nova Tv"> [http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/gvozd-ce-se-opet-zvati-vrginmost.html NovaTV] Gvozd će se opet zvati Vrginmost </ref><ref> [http://cro.time.mk/read/05e3f5484d/704027e07e/index.html t-portal.hr] Gvozd ponovno postaje Vrginmost!</ref>. Ime se pisalo razdvojeno ili spojeno <ref name="gvozd"></ref> 1812. Vergin-most, 1822. <ref> Detalj karte Zagrebačke biskupije iz 1822. (Arhiv HAZU) <small>( iz knjige Vojna Hrvatska La Croatie Militaire Drago Roksandić, Biblioteka Povijesna istraživanjaŠkolska knjiga – Stvarnost, Zagreb 1988. 2 svez. ISBN 86-03-99036-0) </small></ref>
Verginmoszt, 1835. <ref> [http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=1094.0 cro-eu] Franjo Julije Fras: Cjelovita topografija Karlovačke vojne krajine, Mjestopis iz godine 1835., prevela Zlata Derossi, Biblioteka „Ličke župe”, Gospić, 1988, Vojnićka kumpanija br. 4 </ref> Verginmost, 1857. <ref> Zemljovid Hrvatske i Slavonije s krajinom vojničkom (M. Katzenschläger, Karta Hrvatske i Slavonije, Zagreb 1857. ) Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb, kataloški br. 208 </ref>
Vrginmost, 1910. <ref> [http://lazarus.elte.hu/hun/maps/1910/zagrab.jpg karta] Karta iz 1910. godine po nalogu mađarskog kraljevskog ministra religije i prosvjete </ref> u njemačkoj transkripciji, a kasnije u hrvatskoj. U 20. stoljeću ime je ostalo Vrginmost te se nije više mijenjalo (uključivo i za vrijeme NDH. <ref> [http://www.snv.hr/vijesti/prosvjed-ekstremne-desnice-u-vrginmostu/ S N V] Dragan Grozdanić: Gvozdeni govor mržnje</ref><ref> [http://www.slobodnaevropa.org/content/brisanje_imena_gvozd_ili_vrginmost/24297675.html Radio Slobodna Evropa] Ankica Barbir-Mladinović: Brisanje imena gradova: Gvozd ili Vrginmost </ref>)<br />
Skupština općine Vrginmost formirana je na 40. zajedničkoj sjednici Općinskog vijeća i Vijeća proizvođača Narodnog odbora općine Vrginmost održane [[11. kolovoza]] [[1962.]] godine. Zaključkom o formiranju nove općine Vrginmost, a usvajanjem prijedloga Narodnog odbora općine Topusko i Narodnog odbora općine Pisarovina o ukidanju njihovih općina kao političko teritorijalnih jedinica, formirana je jedna općina "Gvozd" sa sjedištem u Vrginmostu. Na osnovi ove odluke, a na temelju Ustava [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističke Republike Hrvatske]], [[3. lipnja]] [[1963.]] godine konstituirana je Skupština općine Vrginmost. Skupšina općine Vrginmost funkcionirala je do 1991. godine, kada je na osnovi neustavnoga<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1991_02_4_89.html Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U/I-14/1991 od 29. siječnja 1991.] (Narodne novine, br. 4/91. od 2. veljače 1991.)
{{Citat|Poništava se Odluka o raspisivanju referenduma o pristupanju općine Vrgimnost Srpskoj Autonomnoj Oblasti Krajine od 15. siječnja 1991. godine, br. 2194-01-91-1.|29. siječnja 1991.}}</ref> referenduma (referendum se održao 3. veljače 1992.) donesena »Odluka o odvajanju od Republike Hrvatske«<ref name="DAKA"/><ref>klasa: 021-05/91-01-24</ref> i »Odluka o pristupanju općine Vrginmost SAO Krajini«.<ref name="DAKA">Katica Miholović, ''Četrdeset godina Državnog arhiva u Karlovcu'', Državni arhiv u Karlovcu, Karlovac, 2000., str. 195., ISBN 953-96199-8-X</ref><ref>klasa: 021-05/91-01-01</ref> Prema Zakonu o područjima općina i kotara u Narodnoj Republici Hrvatskoj iz 1962. godine kotaru Karlovac pripada i općina Vrginmost sa sljedećim naseljenim mjestima: Batinova Kosa, Blatuša, Bović, Brnjavac, Bukovica, Čremušnica, Crna Draga, Crni Potok, Desni Štefanki, Desno Sredičko, Donja Čemernica, Dugo Selo Lasinjsko, Golinja, Gornja Čemernica, Gornja Trstenica, Gređani, Hrvatsko Selo, Katinovac, Kirin, Kozarac, Lasinja, Mala Vranovina, Malička, Novo Selo Lasinjsko, Ostrožin, Pecka, Perna, Pješćanica, Podgorje, Ponikvari, Slavsko Polje, Staro Selo Topusko, Stipan, Šljivovac, Topusko, Trepča, Velika Vranovina, Vladimirovo, Vorkapić, Vrginmost.
[[Datoteka:Gvozd, Topusko, Glina - OpenStreetMap.png|250px|desno|mini|Gvozd, Topusko i Glina. Granica s BiH je vidljiva na dnu zemljovida.]]
Gvozd je početkom [[balvan-revolucija|balvan-revolucije]] bio u skupu općina koje su držali srpski pobunjenici. Velikosrpski elementi bili su stava da Srbi ne mogu živjeti su Republici HrvatimaHrvatskoj, zbog čega su s područja pod svojom kontrolom sustavno protjerivali, a poslije i ubijali Hrvate. Ista je sudbina snašla i lojalne Srbe koji su bili za suživot odnosno za mirno rješenje krize, te su i njih likvidirali velikosrpski ekstremisti. Takva je bila sudbina ondašnjeg čelnika općine [[Dmitar Obradović|Dmitra Obradovića]] (koji se otvoreno suprotstavio velikosrpskoj-profašističkoj politici Milana Martića<ref>Braniteljski portal/Novi list: [http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/HRVATSKA/Bogdan-Boro-Rkman-od-ratnohuskackog-novinara-Srpske-krajine-do-Sisacko-Moslavackog-dozupana Bogdan Boro Rkman - od ratnohuškačkog novinara Srpske Krajine do sisačko-moslavačkog dožupana], Braniteljski portal, 9. lipnja 2013., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref><ref>Robert Frank: [http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Bogdan-Boro-Rkman-od-ratnohuskackog-novinara-Srpske-Krajine-do-sisacko-moslavackog-dozupana Bogdan Boro Rkman - od ratnohuškačkog novinara Srpske Krajine do sisačko-moslavačkog dožupana], Novi list, 9. lipnja 2013., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref>), čelnika ondašnjeg Vrginmosta, kojega su pobunjeničke srpske snage likvidirale ([[crvene beretke]]<ref>Andreja Thomas: [http://www.24sata.hr/crna-kronika-news/svjedocenje-josipa-boljkovca-o-mili-dakicu-nisam-nista-znao-269714 Svjedočenje Josipa Boljkovca: O Mili Dakiću nisam ništa znao], 24sata, 12. lipnja 2012., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref>), optuživši za zločin Hrvate.<ref>Denis Romac: [http://www.zadarskilist.hr/clanci/03062009/milosevic-je-od-topuskog-zelio-napraviti-srebrenicu Milošević je od Topuskog želio napraviti Srebrenicu], Zadarski list, 3. lipnja 2009., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref><ref>(srp.) [http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2002&mm=10&dd=29&nav_category=11&nav_id=74202 Časnik KOS-a svedočio na suđenju Slobodanu Miloševiću], B92, 29. listopada 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref>
[[4. ožujka]] održan je mitingšovinistički srpskogvelikosrpski narodamiting na Petrovoj gori, na kojem su govorili predsjednik SO Vrginmost [[Dmitar Obradović]], general pukovnik [[Dušan Pekić]], [[Jandre Bjelivuk]] i predstavnica SUBNOR-a Hrvatske [[Milka Kufrin]]. <ref name="HIC-čitali1"/> [[9. siječnja]] 1991. na poziv na sastanak u Sabor Republike Hrvatske pozvani su predstavnici općina (s većinskim srpskim stanovništvom) Vojnića, Vrginmosta, Gline, Kostajnice i Dvora na Uni; došli su samo predstavnici Kostajnice i Gline gdje su Hrvati bili zastupljeni kao ispod polovično stanovništvo.<ref name="HIC">[http://web.archive.org/web/20150226083037/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/banovina/kronologija-ban.htm HIC] Kronologija Domovinskog rata u Banovini<br>{{Hrvatski informativni centar}}</ref> Skupština općine Vrginmost odlukom od 15. siječnja 1991. raspisala je referendum o pristupanju općine Vrginmost Srpskoj Autonomnoj Oblasti Krajine, a referendum je bio predviđen za [[3. veljače]] [[1991.]] , koju je poništio [[Ustavni sud Republike Hrvatske]] u odluci br. U/I-14/1991 od [[29. siječnja]] [[1991.]], jer je utvrdio da je tzv. "[[SAO Krajina|Srpska Autonomna Oblast Krajine]]" neustavna tvorevina, pa je Sud akte opæinskih skupština koje su usvojile Statut, donijele odluke o provoðenju Statuta, o raspisivanju referenduma odnosno druge akte o prihvaæanju i ostvarivanju Statuta te tzv. Srpske Autonomne Oblasti Krajine odnosno akte o pristupanju t.zv. Zajednici općina Sjeverne Dalmacije i Like - Srpskoj Autonomnoj Oblasti Krajine - poništio. Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci dodatno naveo da tzv. Srpska Autonomna Oblast Krajine pravno ne postoji, pa su svi akti i radnje upravljeni na osnivanje te tzv. oblasti protivni Ustavu Republike Hrvatske. Stoga se i raspisivanjem i provoðenjem referenduma o pristupanju toj tzv. oblasti krši ne samo navedena adluka Ustavnog suda Suda br. U/I-331/1990, nego i narušava teritorijalno ustrojstvo Republike Hrvatske, uslijed èega je Sud osporenu odluku Općine Vrginmost kao suprotnu Ustavu poništio.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1991_02_4_89.html Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U/I-14/1991 od 29. siječnja 1991.], Narodne novine, pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref> Budući da je područje bilo izvan nadzora hrvatse policije, referendum je održan 3. veljače 1991. godine. [[14. ožujka]] 1991. oko zgrade skupštine općine Vrginmost zbilo se [[događanje naroda|masovno okupljanje naroda]]. Masu je predvodila [[Srpska demokratska stranka]] koja je tražila smjenu njoj nepodobnog predsjednika Dmitra Obradovića (pristaše suživota Hrvata i Srba) i zabranu unošenja šahovnice na područje općine Vrginmost. <ref name="HIC-čitali1">(srp.) [http://www.hic.hr/domov-rat-citali01.htm Čitali smo za Vas] iz knjige [[Mile Dakić|Mile S. Dakića]]: Krajina kroz vijekove, 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015.<br>{{Hrvatski informativni centar}}</ref> Županijsko državno odvjetništvo u Karlovcu u ponovljenom je postupku nekadašnjem predsjedniku Srpskog nacionalnog vijeća t.zv. SAO Krajine [[Mile Dakić|Mili Dakiću]] (prvo je bilo u odsutnosti, kad je osuđen na 20 godina) navelo da će dokazati da je Dakić organizator naoružanih skupina na području [[Vojnić]]a koje je političkim djelovanjem poticao na nasilje; 2014. je oslobođen jer "na kraju dokaznog postupka tužiteljstvo nije uspjelo pronaći direktnu vezu kojom bi dokazalo umiješanost")<ref>Andreja Thomas: [http://www.24sata.hr/crna-kronika-news/pocelo-ponovno-suenje-mili-dakicu-ne-osjecam-se-krivim-262359 Počelo ponovno suđenje Mili Dakiću: Ne osjećam se krivim], 24sata, 17. travnja 2012., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref><ref>Zdravko Bičak: [http://www.vecernji.hr/crna-kronika/mile-dakic-osloboden-optuzbe-za-smrt-hrvatskih-policajaca-915445 Mile Dakić oslobođen optužbe za smrt hrvatskih policajaca], 16. siječnja 2014., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref>).<ref>Andreja Thomas: [http://www.24sata.hr/crna-kronika-news/pocelo-ponovno-suenje-mili-dakicu-ne-osjecam-se-krivim-262359 Počelo ponovno suđenje Mili Dakiću: Ne osjećam se krivim], 24sata, 17. travnja 2012., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref> Ondašnji ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske [[Josip Boljkovac]], izjavio je da za Dakića doznao tek preko Obradovića. Prema Boljkovčevim riječima, na sastanku njih dvoje na Kordunu Obradović je Boljkovcu kazao da će nazvati u Vojnić da se ne dogodi kao što se dogodilo u Vrginmostu.<ref>Andreja Thomas: [http://www.24sata.hr/crna-kronika-news/svjedocenje-josipa-boljkovca-o-mili-dakicu-nisam-nista-znao-269714 Svjedočenje Josipa Boljkovca: O Mili Dakiću nisam ništa znao], 24sata, 12. lipnja 2012., 1. prosinca 2015.</ref> [[1. travnja]] 1991. t.zv. izvršno vijeće "SAO Krajine" u Korenici donijelo je odluku o ujedinjenju s Republikom Srbijom. U tu su planiranu velikosrpsku tvorevinu trebale ući općine Knin, Benkovac, Obrovac, Gračac, Donji Lapac, Korenica, Vojnić, Vrginmost, Glina, Dvor na Uni, Kostajnica, Petrinja i Pakrac "te sva srpska naselja koja su se pripojila jednoj od ovih općina i ona koja se ubuduće izjasne za pripajanje u procesu razgraničenja."<ref>[http://www.uvsjp-alfa.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=208&Itemid=134 Kronologija 1991. godine] UVJSP Alfa, , pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref> Prema srpskim izvorima, hrvatske su policijske snage uspjele proći preko područja gvoške općine [[4. srpnja]] i ušle u [[obrana Topuskog 1991.|Topusko]]. <ref name="HIC-čitali1"/> [[2. studenoga]] 1991., formirana je brigada pobunjenih Srba (4. kordunaška brigada) za Vrginmost.<ref name="HIC-čitali2">(srp.) [http://www.hic.hr/domov-rat-citali02.htm#2 Čitali smo za Vas] iz knjige Mile S. Dakića: Krajina kroz vijekove, 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015.<br>{{Hrvatski informativni centar}}</ref> Prema pisanjima pobunjenih Srba, 26. prosinca 1991. "''iz pravca Karlovca, prema Turnju i Kamenskom hrvatska vojska i policija krenula je u ofanzivu radi proboja kroz Utinjsku dolinu ka Vrginmostu i Vojniću, te da su vođene trodnevne borbe u kojima je poginuo veliki broj hrvatskih vojnika''." 16. lipnja 1992. na Topličkim kosama nedaleko od Topuskog teško je ranjen velikosrpskim militantima nepodobni predsjednik SO Vrginmost Dmitar Obradović. Njegov je automobil pogođen je s 36 metaka, a Obradović je umro u bolnici na Petrovoj gori. 14. rujna 1993. iznad Gvozda oboren je hrvatski avion MIG 21 kojim je upravljao Miroslav Peris.<ref name="HIC-čitali2"/> 4. siječnja 1995. u Gvozdu je počelo uređivanje kuće za boravak ili rezidenciju [[Milan Martić|Milana Martića]], što je prema nekima to bio rezultat sukoba s [[Borislav Mikelić|Mikelićem]] i [[Goran Babić|Babićem]].<ref name="HIC-čitali3">(srp.) [http://www.hic.hr/domov-rat-citali03.htm Čitali smo za Vas] iz knjige Mile S. Dakića: Krajina kroz vijekove, 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015.<br>{{Hrvatski informativni centar}}</ref>
=== Naziv ===
|
